Pitanje kontrole sistema bezbjednosti u socijalističkim zemljama u kojima su nakon disolucije Sovjetskog Saveza održani prvi posljeratni višepartijski izbori, bilo je od posebne važnosti. Ovo se naročito odnosi na obavještajni sektor, naveo je za portal sveosrpskoj.com dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić.
Tekst prenosimo u cijelosti:
Kako iz jednopartijskih sistema sa totalitarnom vlašću, u kojima se Služba državne bezbjednosti smatrala “udarnom pesnicom partije”, a podrazumijevalo da su njeni pripadnici članovi komunističke partije, graditi demokratsko društvo i razvijati mehanizme zaštite društva od recidiva prošlosti?
U Bosni i Hercegovini, zemlji zahvaćenom ratnim razaranjima, u ratnom periodu to i slična pitanja niko nije kandidovao. Međutim, već po završetku rata ono je postalo naglašeno, a u Republici Srpskoj bilo je okidač za velike nemire i političke promjene 97. godine.
Zloupotrebe u radu SDB bile su brojne. Služba je imala vlastito švercersko preduzeće “SelektImpeks”. U prostorijama banjalučke SDB pronađene su trake i transkripti prisluškivanih razgovora predsjednika Srpske i svih opozicionih lidera.
Iako je protiv odgovornih u vrhu MUP-a i SDB od Kabineta predsjednika Republike podnesena krivična prijava a tokom istražnih radnji prikupljeni brojni dokazi, optužnica nije podignuta. Drugačije i nije moglo u SDS-om okovanom pravosuđu. Stvari su se završavale telefonskim pozivom i “kilom janjetine” sa tužiocem.
Naravno, i u novoj vlasti bilo je onih koji su se teško rastajali od starih drugova i metoda koje su i sami decenijama primjenjivali. Sve je to bio teret za vladu Milorada Dodika imenovanu na Krstovdan 1998. godine.
Zbog nerada MUP-a (u čijem sastavu je bila SDB) danak je platila novouspostavljena vlast na narednim izborima održanim krajem iste godine. Biljana Plavšić je izgubila od Nikole Poplašena koji se kao predsjednik Republike iz petnih žila trudio da formira svoju vladu.
I u susjednom, “većem” entitetu, obavještajne afere nisu nedostajale. Najpoznatija je bila “Državni udar”.
Prisluškivanje i diskreditacija opozicionih lidera, novinara, javnih ličnosti – svih koji su u javnosti iznosili drugačije mišljenje od poželjnog, postalo je uobičajena pojava.
Obavještajna služba je bila “vaspitna palica” i u Srbiji, u kojoj je zbog zloupotreba u radu i ubistava na račun države, nekoliko čelnika SDB osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne.
U Sjevernoj Makedoniji nakon smjene vlasti pokrenut je krivični postupak protiv zvaničnika kontraobavještajne službe zbog sumnji da su organizovali nerede u makedonskom parlamentu.
U Crnoj Gori je nakon tridesetogodišnje vladavine Mile Đukanovića na pomolu formiranje nove vlade, koju bi trebalo da formiraju partije koje su decenijama opoziociono djelovale, tako da ćemo imati priliku da saznamo šta je u proteklom periodu radila Agencija nacionalne bezbjednosti (ANB).
Optužbe na račun tajne službe periodično stižu i iz Albanije. Okreni-obrni, na prostoru za koji se uvriježio naziv Zapadni Balkan, tajne službe i dalje tjeraju po svome.
Izgleda da su se u oblasti kontrole obavještajnog sektora u BiH stvari napokon pokrenule sa mrtve tačke. Naime, prema pisanju pojedinih sarajevskih portala, Tužilaštvo BiH je protiv aktuelnog direktora Obavještajne agencije BiH (OBA BiH) Mehmeda Osmanagića pokrenulo još jednu istragu.
Naime, pored ranije istrage zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja i sebi obezbijedio diplomu koju su nadležni organi poništili, u novoj istrazi fokus je na izuzimanju i objavljivanju snimaka sa nadzorne kamere iz poslovnice ЈP Pošta.
Portparol Tužilaštva BiH na novinarsko pitanje da li je protiv direktora OBA pokrenuta nova istraga – odgovorio je kako je Tužilaštvo, odmah nakon objavljivanja navedenog sadržaja, preduzelo aktivnosti.
– U vezi sa upitom, možemo odgovoriti da je Tužilaštvo BiH, odmah nakon objavljivanja navedenog sadržaja i zaprimanja prijave o navedenom, preuzelo aktivnosti koje su u značajnoj mjeri rasvijetlile događaj. Kao rezultat ovih aktivnosti donesena je Naredba o provođenju istrage protiv dva radnika OBA-e BiH M. O. i P. M. – naglasio je Boris Grubešić.
Mediji su se potrudili da pojasne da inicijali M. O. pripadaju direktoru Osmanu Mehmedagiću, a P. M. Muhamedu Pekiću, radniku ove agencije.
Bez obzira kako će se odvijati sudski proces, i da li će se okončati osuđujućom presudom, navedene aktivnosti Tužilaštva BiH zaslužuju pažnju i podršku.
Iako su u puna dva mandata Almir Džuvo i Risto Zarić rukovodila sa OBA, a afere smjenjivale jedna drugu, ni protiv jednog Tužilaštvo BiH nije pokrenulo istragu.
Tretiranje direktora obavještajne službe kao građanina koji ne može biti izuzet od krivičnog gonjenja kada postoje osnovi sumnje da je počinio krivično djelo jeste demokratski pomak. To je ogroman uspjeh u zemlji bremenitoj brojnim problemima u bezbjednosnom sektoru, kao što je BiH.
Adekvatna društvena kontrola je izuzetno korisna i ljudima koji rukovode sektorom bezbjednosti. Štiti ih od političkih pritisaka da za račun moćnih pojedinaca i grupa čine zloupotrebe u radu (i zbog toga kad-tad odgovaraju).
U BiH, kao i u većini zemalja, prisutna su tri oblika kontrole obavještajne službe: kontrola od zakonodavne vlasti, kontrola od izvršne vlasti i kontrola od sudskih organa.
Iako su zakonom detaljno opisane nadležnosti Izvršnog obavještajnog odbora i Obavještajno-bezbjednosne savjetodavne službe – OBSS (vrijedi napomenuti da je ova služba kadrovski popunjena), navedeni kontrolni mehanizmi koje na raspolaganju ima Savjet ministara, u kontekstu afera koje se vezuju za rad OBA, nisu se oglašavali.
Štaviše, nedavno je iz Savjeta ministara u Zajedničku komisiju za nadzor nad radom OBA upućen prijedlog da se za novo rukovodstvo imenuju Osman Mehmedagić za direktora, a Risto Zarić za njegovog zamjenika.
Prijedlog začuđuje jer nijedan ne ispunjava uslove. Mehmedagić nema validnu diplomu, a Zarić je već u dva mandata obavljao funkciju zamjenika direktora (zakon o OBA ni direktoru ni zamjeniku ne dozvoljava treći mandat). Začuđuje i da je zamjenik predsjedavajućeg Komisije za nadzor nad radom OBA javno podržao navedeni prijedlog.
Zato je za pohvalu reagovanje Tužilaštva na nezakonitosti u radu OBA i ovaj potez treba posmatrati izvan političkog konteksta. Izgradnja društvene kontrole u oblasti bezbjednosti, naročito u obavještajnom sektoru, uslov je za svaki vid integracije, bez obzira da li je riječ o Malom Šengenu ili članstvu u EU. Obavještajno-bezbjednosne službe ne smiju biti u funkciji zaštite pojedinaca ili interesnih grupa već isključivo u ulozi čuvara osnovnih postulata društva.
U Bosni i Hercegovini, po običaju, svaki napredak ide sporije, čak i u odnosu na susjedne zemlje.
Što se rada OBA tiče, u Sarajevu se ustalila izreka: «Kakva je, bolje da je nije». Kako na OBA gledaju u Banjoj Luci, najbolje se vidi iz više puta ponavljanih riječi Milorada Dodika: «Ta je služba uperena protiv institucija Republike Srpske».
U čijoj je onda funkciji? U funkciji prve halke SDA.
