Sve je uvjerljivije da će doći do personalne zamjene na vrhu OHR-a. Formalna odluka o zamjeni moguća je već u januaru, nagovještava i odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko. Iz Srpske stiže jedinstvena poruka – OHR je već odavno prevaziđena kategorija. Srpskoj ne treba ni stari ni novi visoki predstavnik, kategorična je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Dok Valentin Incko, pristrasni austrijski politički veteran čiji je rok trajanja odavno istekao kofere pakuje – medijskim istupima dodatno podgrijava atmosferu u BiH. Isprovociran medijskim natpisima ili instruisan – ne odgovara, ali ostrašćeno priziva jači ili kaako kaže, robusni međunarodni angažman u BiH.
Bez direktne potvrde, kao što je to učinio dan ranije austrijskim medijima, da će ga naslijediti konzervativni njemački političar Kristijan Šmit, očekuje da će njegovu želju ispunjavati Njemačka i Amerika.
– Јa lično mislim da je sada ova posljednja godina gospođe Angele Merkel. Prva je to godina Džozefa Bajdena i to je jedna jako dobra konstelacija da se nešto pokrene – kaže Incko.
Svjestan je Incko da je prije mjesec, prvi put u ladice Ujedinjenih nacija i na adrese svih značajnijih svjetskih ministarstava inostranih poslova, pohranjeno mnoštvo podataka o tome, kako je za 25.000 evra mjesečne apanaže ili gotovo 3,5 miliona evra za stolovanja u BiH, on – čuvar međunarodnog prava, rapidno kršio to isto međunarodno pravo. Eksperimentišući prvenstveno nad Srbima i Republikom Srpskom! I zbog toga sa te adrese jedinstven odgovor – odavno je prevaziđena institucija visokog predstavnika. Ne treba više ni stari ni novi!
– Neki će reći da je visoki predstavnik dejtonska kategorija. To je tačno, ali je tačno i to da su visoki predstavnici uzurpirali sebi brojna ovlašćenja koja im nije dao Dejtonski sporazum. Umjesto da rade u skladu sa svojim mandatom i doprinose izgradnji boljih unutrašnjih odnosa u BiH, uporno su rušili bilo kakav dogovor između njenih konstitutivnih naroda, svrstavajući se na stranu jednih, a radeći protiv drugih – istakla je predsjednica Srpske.
Lišen objektivnosti na svim poljima društvenog, političkog, socijalnog života, Incko se debelo zamjerio Srpskoj, pa je posljednjih godina i ne pohodi. Iz sigurnog sarajevskog utočišta, likuje zbog ostavke predsjednika VSTS-a Milana Tegeltije i skinute ploče prvom predsjedniku međunarodno priznate i potvrđene Republike Srpske Radovanu Karadžiću, sa studentskog doma u Palama.
I sve to dok svakodnevno i dalje, poljuljanog ugleda i moralne dubioze, kroči sarajevskim ulicama koje nose nazive fašista i ideoloških sljedbenika rodnog mu zemljaka Adolfa Hitlera. I inficiran “sarajevskim virusom”, nijemo posmatra kako mu mentori slave presuđene ratne zločince poput mudžahedinskog generala Rasima Delića, čija je vojska pri tome, dala i najveći broj napadača na njujorški Svjetski trgovački centar prije gotovo dvije decenije. A to nije zaboravila “partnerska” Amerika, od koje Incko i sarajevska elita očekuju bezrezervnu podršku.
I ulogu Njemačke u eventualno novoj konstelaciji odnosa u BiH, sasvim drugačije od “robusne” Inckove, vidi profesor Miloš Šolaja.
– Njemačka će zaista pokušati da sve te procese vodi u nekom preciznijem pravcu ka EU s tim da se ostvari što više samostalnosti u okvirima BiH, dakle što više samoinicijativnih aktivnosti unutrašnjih aktera a ne naredbodavnih izvršnih aktivnosti. To je posebno osjetljivo jer Njemačka se na neki način povezuje i sa Bonskim ovlašćenjima – smatra Šolaja.
I Hrvati u BiH višestruko su iskusili Inckovu i objektivnost prethodnika. Njegove matematičke sposobnosti ogoljene računicom kako je “pet trećina od 17”, koje su ih onomad koštale mandatne participacije u federalnoj vlasti. I treći put “slučaj Komšić”. Incko se ponašao kao kolonijalni guverner i lobista sarajevskih struktura, ocjena je analitičara Dragoljuba Anđelkovića. Čini to i na odlasku.
– Iz svega se vidi da to nije stav samo Srba već i Hrvata, znači dva od tri konstituvna naroda, a ako Bošnjaci bolje razmisle, to je i njihov interes, ali za sada ih vara njihova politička elita koja u ličnom interesu gura Bošnjake u nesreću – kaže Anđelković.
Kako god, o izboru visokog predstavnika odlučuju zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira u BiH. Njihovu odluku verifikuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija gdje uticajnu stolicu ima Ruska Federacija. Poznato je da se Rusija zalaže za ukidanje OHR-a pa stoga i eventualni izbor Nijemca Šmita, za šefa kancelarije OHR-a, mnogi tretiraju kao prelazno rješenje za potpuno gašenje dvoipodecenijskog protektorata u BiH.
