Odluka visokog predstavnika Valentina Incka o “zabrani negiranja genocida” izazvala je jasan i jedinstven stav svih u Republici Srpskoj, ali i njenih predstavnika u zajedničkim organima. Ko predstavlja Republiku Srpsku u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti na nivou BiH?
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, kako se očekuje, trebalo bi da potvrdi već iskazano jedinstvo u Srpskoj, a njeni stavovi da obavežu i sve srpske predstavnike u vlasti bh. nivoa – i to od najviše instance, Predsjedništva BiH u kojem Republiku Srpsku predstavlja Milorad Dodik koji je već iskazao svoj stav prema Inckovom pravnom nasilju.
U Savjetu ministara interese Srpske brane predsjedavajući Zoran Tegeltija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, ministar transporta i komunikacija Vojin Mitrović i ministar za ljudska prava i izbjeglice Miloš Lučić.
Zajedno s njima, takođe izabrani iz Srpske, su i zamjenici ministara civilnih poslova Siniša Ilić, odbrane Mirko Okolić i bezbjednosti Nedeljko Јović.
Pod njihovom nadležnošću je više desetina agencija, instituta, kancelarija, zavoda, upravnih i nadzornih odbora u kojima su po nacionalnom ključu i srpski predstavnici.
U najvišem zakonodavnom organu, dvodomoj Parlamentarnoj skupštini BiH u kojoj se bilježe i najčešći i najveći udari na interese Srpske, pet delegata je u Domu naroda, predvođenih zamjenikom predsjedavajućeg Nikolom Špirićem. U Predstavničkom domu je 14 poslanika iz Srpske, ali s obzirom na poznate stavove iluzorno je očekivati da se Adil Osmanović iz SDA prikloni ostalim poslanicima koje u Kolegijumu doma predstavlja Nebojša Radmanović, a koji bez obzira na različitu stranačku pripadnost imaju zajednički nacionalni interes – interes Republike Srpske.
Osim zakonodavne i izvršne, Republika Srpska ima predstavnike i u trećem stubu vlasti – sudskom. Iako bi u teoriji nezavisnost sudske vlasti trebalo da bude neupitna, u bh. praksi to je za sada nedostižna misija s obzirom na neskrivene želje pojedinih bošnjačkih funkcionera da ovladaju bh. pravosuđem.
Potvrđuje to i činjenica da u vrhu bh. pravosuđa – Sudu, Tužilaštvu i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu na rukovodećim funkcijama Srba skoro da i nema.
Ponašanje srpskih sudija i tužilaca, koji su po nacionalnoj kvoti u pravosudnom kompleksu u sarajevskoj Ulici Kraljice Јelene, u vremenu kada je krenula hajka na one koji ne misle kao Incko ili Bošnjaci, tek će se vidjeti… kao i u Ustavnom sudu BiH potpredsjednika Miodraga Simovića i sudije Zlatka Kneževića.
Kako god, za sada supredstavnici Republike Srpske jedinstveni u ponašanju kada je riječ o djelovanju u političkom Sarajevu nakon Inckove odluke. Očekuje se da to jedinstvo ostane i nakon sutrašnje sjednice republičkog Parlamenta.
