Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH prvo je zakazana za danas, pa je otkazana i onda opet zakazana, ali za sutra. Međutim, pitanje je da li će Kristijan Šmit biti u prilici da predstavi izvještaj o BiH, jer nema legitimitet ove institucije.
Kako god, dijelovi izvještaja već su dospjeli u medije. I ništa neočekivano. Kritike ponovo na račun Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Nijednom riječju nema kritika za FBiH i bošnjačke političare, koji zveckaju oružjem.
Dodik kaže da sve napisano vrvi od neistina i podsjeća na saopštenja SDA. Šmitu, koji ga je nazvao secesionistom, odgovorio je da je okupator.
Uoči sjednice Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH, na naplatu izgleda dolazi rusko i kinesko “ne” na prijedlog imenovanja Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika. Navodno, u Njujorku su vođene diplomatske borbe nakon što je sjednica zakazana, pa je, navodno pod pritiskom Rusije i Kine otkazana, da bi ponovo bila zakazana.
Na sjednici će se prvo raspravljati o produženju mandata misije ALTEA koji ističe u petak, a potom bi Kristijan Šmit trebalo da podnese izvještaj. Da li će i u kojem svojstvu govoriti još nije poznato, ali jesu dijelovi njegovog izvještaja, u kojem predlaže pojačanje međunarodnih mirovnih snaga ukoliko, kako se navodi, “srpski separatisti” vrše prijetnju povlačenjem iz Oružanih snaga.
– Ako smo mi separatisti, on je okupator. On je čovjek koji nema nikakve nadležnosti. Sve će se završiti tako što tu njegovu pisanija niko neće usvojiti i neće biti dokument. Prvi put se u Savjetu bezbjednosti neće usvojiti izvještaj visokog predstavnika. Nemamo ništa potiv da se ta ALTEA produži, ali visoki predstavnik nema šta da traži. Ovaj put odlučuje se o tome defititivno da li ima ili nema visokog predstavnika, a ja mislim da ga nema – jasan je Dodik.
Dodik Šmitov izvještaj naziva obračunom sa Srbima u kojem, kaže, nema ni riječi o pravima Republike Srpske.
Izvještaj je komentarisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ipak, uz opasku da, osim kroz pisanja medija, izvještaj još nije vidio.
– Ali sam vidio da optužbe idu na račun Republike Srpske i to kako Republika Srpska želi rušenje Dejtonskog sporazuma. Јa mislim da je problem što su svi rušili Dejtonski sporazum, a ne Republika Srpska. Ponavljam, želim sa pažnjom da pročitam cijeli izvještaj da bih mogao na pravi način da reagujem – ističe Vučić.
Da je potpuno pogrešno jednostrano tumačenje dešavanja u BiH stav je i političkih lidera u Srpskoj. Osim iz stranaka vladajuće koalicije, osude sadržaja Šmitovog izvještaja dolaze i iz opozicije.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović pita zašto nema osvrta na brojne neprimjere izjave stranaka i političara iz Federacije. Zašto nema osude za ratnohuškačke stavove iz Sarajeva, pitaju i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SP Petar Đokić.
– Nećemo prihvatiti da na tu ratnohuškačku retoriku odgovorimo nervozom, nego ćemo pokazati da je Šmit, kao i Valentin Incko, vrlo brzo postao dio sarajevskog političkog establišmenta – rekao je Stevandić.
Đokić je istakao da Republika Srpska nijednog trenutka u zvaničnim političkim stavovima nije pokazala namjeru da podstiče separatizam, nego isključivo namjeru da se štiti Dejtonski sporazum i Ustav BiH, te da se u okviru toga održavaju, grade i trajno funckionišu odnosi u BiH.
Podudarnost stavova u izvještaju Šmita sa stavovima lidera pojedinih stranaka u Federaciji BiH, kaže savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija, govori o pristrasnosti. Tegeltija OHR vidi kao dio problema, Šmita naziva građaninom i pita kako će se uopšte u tom svojstvu obratiti u Savjetu bezbjednosti.
– Nije još zabilježen slučaj da se građani obraćaju Savjetu bezbjednosti, tako da sumnjam da će Savjet bezbjednosti dopustiti nekom ko nema pravni legitimitet da mu se obrati na bilo koji način – kaže Tegeltija.
Da se zbog svih okolnosti u BiH može očekivati samo dalje produbljivanje krize, stav je i bivšeg diplomate Zorana Milivojevića. Umjesto svrstavanja na jednu stranu, kaže, adekvatan potez bio bi bar poziv na dijalog.
– Mislim da se samo produbljuje kriza i da se ne ide u pravcu onoga što bi za BiH u ovom trenutku bilo neophodno, a to je polazna opsnova, izvorni Dejton, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sa te pozicije razgovarati – kaže Milivojević.
Podsjetimo, Kristijan Šmit za Republiku Srpsku nije legitimni visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Prijedlog za njegovo imenovanje na poziciju šefa OHR-a nije dobio potrebnu podršku Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti, koje su predložile zatvaranje OHR-a naredne godine u zamjenu za podršku Šmitu
