Pominjanje rata i sukoba u BiH i dalje isključivo dolazi iz drugog entiteta. Dokaz tome su i razgovori na Tviteru, koji je počeo na temu propalih pregovora u Neumu, a nastavio u ratnohuškačkom tonu. Govornici su se smjenjivali tvrdnjama da su Bošnjaci neuporedivo jači nego početkom 90-ih, da imaju jaku namjensku industriju i da spremno, kako često ponavljaju, čekaju da dođe vakat.
“Ja danas imam strah baš da nestane zaprave jedan narod, ali ovaj put se ne priča o muslimanskom narodu, a ovaj put baš ako pukne može se desiti da jedan nardop nestane onaj totalno sa tla BiH, jer onaj nije više ono vrijeme, nema veze sa onim vremenom. U Francuskoj 6 miliona muslimana, ljudi! Ne daj Bože šta da bude!”, kaže Nedim.
Razgovor je privukao pažnju brojnih slušalaca, ali administrator je pazio ko može da sluša a ko ne. I to na osnovu imena i prezimena.
“Evo imam sad problem da mi ovi četnici ulaze u Spejs pa moram ih izbacivat’ odavde, tako da se mogu fokusirat’ na misao”, napisao je Ermin.
Među govornicima se našao i novinar i savjetnik Željka Komšića Nihat Hebibović. Javio se zanimljivom teorijom o bliskosti naroda na zapadnom Balkanu.
“Albanac i Srbin će komunicirati uvijek na engleskom, al će ti se Albanac uvijek obratiti na bosanskom, jers mo mi bliži ideološki i politički”, poručio je Nihat.
Konstanta bošnjačke političke javnosti još od rata je da zapadu pokazuju ovčije, a nama vučije lice, smatra politikolog Vojislav Savić. Sve to je zapravo primjer kako su Bošnjaci napravili brend od uloge žrtve, dok sa druge strane razvijaju jednu agresivnu metodologiju.
“To je ono što oni i privatno misle i kako doslovno ne kriju kako žele da ostvare dominaciju nad druga dva nardoa, da se ukine Dom naroda, da se ukinu prava veta, na kraju do potpune dominacije kontrole i uspostavljanja kulturološke matrice koja odgovara isključivo sarajevskoj bošnačkoj političkoj eliti”, izjavio je Vojislav Savić, politikolog.
Sitacija nije ista kao 92. jer se promijenio odnos snaga u svijetu i da nikome nije do sukoba na Balkanu, tvrdi Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost u Banjaluci. Zbog toga kaže zabrinjava što se sve više mladih ljudi u drugom entitetu zanosi takvim idejama.
“Vidimo da se pominju iste sintagme, iste rečenične konstrukcijekoje smo či od najvišeg političkog rukovdstva BiH. Dakle proizvodnja za ne daj Bože, namjenska indurstrija, nismo to prvo čuli iz nekih anonimnih izvora, nego od najviših zvaničnika iz FBiH”, smatra Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost.
Iz Republike Srpske i dalje stižu poruke da sukobi nikada nisu bili opcija, i da za sve postoji rješenje, koje je ovjereno Dejtonskim sporazumom, prije pravnog nasilja visokih predstavnika.
