Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija raspravljao je o situaciji u BiH. Na sjednici se uprkos suprotstavljanja Rusije i Kine, obratio Kristijan Šmit predstavljajući izvještaj o stanju u BiH.
Uz lobiranje bošnjačke strane i podršku, prije svega Amerike i Velike Britanije, riječ je dobio i Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Džaferović nije dobio saglasnost druga dva člana Predsjedništva da iznosi zajednički stav u Ujedinjenim nacijama, zbog čega se može reći da je govorio isključivo u svoje ime.
Kako izgleda poštovanje međunarodnih prava i procesa u režiji međunarodne zajednice, prikazano je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti UN. Čovjek kome upravo Savjet bezbjednosti nije dao saglasnost za imenovanje na funkciju visokog predstavnika u BiH, obratio im se, bez obzira na protest koji su uložile Rusija i Kina.
– Željeli bismo da kažemo da građanina Njemačke, Kristijana Šmita, ne smatramo legitimnim visokim predstavnikom. Savjet bezbjednosti mu nije dao saglasnost za tu poziciju. Želimo da istaknemo, kada je u pitanju problem BiH koji se nalazi na dnevnom redu, da postoji 25-godišnja praksa imenovanja visokih predstavnika. Takođe, cinično je kada takva jedna destruktivna inicijativa o BiH dolazi od država koje sebe smatraju vlasnicima međunarodnog prava i procedura. Želimo da istaknemo da gospodin Šmit nema pravo da govori u ime međunarodne zajednice – rekao je ruski ambasador Vasiliji Nebenzja.
Čitajući jednostrano sročen izvjštaj o situaciji u BiH,Šmit je podilazio isključivo bošnjačkoj strani, ne spominjući probleme sa kojima se suočavaju Srbi i Hrvati. U izvještaju koji je podnio generalnom sekretaru UN Šmit je istakao da su vlasti Srpske nastavile sa protivustavnom retorikom i aktivnostima, pozivajući se na usvajanje zaključaka u NSRS o povlačenju saglasnosti za prenos nadležnosti iz oblasti odbrane, indirektnih poreza i sudstva na nivo BiH.
– To znači u najmanju ruku povlačenje Republike Srpske iz Oružanih snaga, koje su rezultat jedne od najvažnijih reformi Dejtonskog sporazuma i jedan od najpozitivnijih pomaka posljednjih godina i potencijalno, stvaranje sopstvene vojske. Za sada, ovaj pokušaj se može zaustaviti uz pomoć međunarodne zajednice. Vladajuća stranka u Vladi Sroske neprestano ponavlja priču o mirnom razdruživanju BiH identifikujući posljedično kao cilj prenos nadležnosti na entitetski nivo, što vodi nezavisnoj Republici Srpskoj – kaže Šmit.
Originalni Dejtonski sporazum na koji se poziva Republika Srpska, tvrdi Šmit, u suštini je antiustavno djelovanje. Ukoliko se pojednostavi ova Šmitova tvrdnja to znači da podržavanje Ustava BiH, što Dejtonski sporazum u svom Aneksu 4 i jeste, paradoksalno znači istovremeno i kršenje tog istog Ustava. Šmit je slobodnim tumačenjem Ustavu BiH dodao i sve u međuvremenu prenesene nadležnosti, rekonstruišući tako Mirovni sporazum u ličnoj režiji. A potom, međunarodnoj javnosti je ponudio floskulu o dijalogu i principima Dejtonskog sporazuma.
Na ovakav izvještaj reagovala je Rusija.
– Zabrinuti smo za rastući trend da se centralizuje multietnička BiH u korist većinskog naroda – Bošnjaka, kao i za prava druga dva naroda. Ista matrica primjenjuje se i po pitanju reforme Izbornog zakona, tako se političke odluke prave, što nije odraz interesa svih građana BiH. Ovo vidimo kao nasilje nad Dejtonskim sporazumom što je potpomognuto zapadnim zemljama – rekla je predstavnica Rusije Ana Evstignjejeva.
Iz Rusije su istakli i da izjava Šefika Džaferovićakoja je odobrena u Savjetu bezbjednosti, nije usaglašena sa ostalim članovima Predsjedništva. A Džaferović je u ovraćanju bio konkretniji, dopunjavajući zahtjeve Šmita.
– Da bi se stanje u BiH stabilizovalo potrebno je poništiti sve neustavne zakone i zaključke NSRS od 10. decembra 2021. i sve druge akte koji su protiv Dejtona – rekao je Džaferović.
U istom tonu je govorila i ambasadorka Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti, podsjećajući na sankcije koje su uveli prije svega Miloradu Dodiku.
– Zabrinuti smo zbog aktivnosti nekoliko čelnika Srpske, pogotovo Milorada Dodika, čija prijetnja da će uspostaviti vojsku Srpske i da će se povući iz bh institucija, kreirajući tako put ka de fakto secesiji, ta prijetnja je opasna i rizikuje da dovede do sukoba. Ovo bi moglo da vodi ka brisanju 26 godina teško postignutog mira i napretka – rekla je ambasadorka Velike Britanije Barbara Vudvord.
Brinući se za urušavanje napretka, Britanci nijednom rječju nisu spomenuli preglasavanja i pokušaje majorizacije Srba i Hrvata u BiH.
I Kinaje protiv jednostranih međunarodnih izvještaja o BiH.
– Biranje strana međunarodnih sila ne pomažu prevazilaženju različitosti etničkih grupa u BiH, a jednostrane sankcije koje nisu bazirane na međunarpodnom pravu, takođe podižu tenzije i dodatno komplikuju odnose – istakao je ambasador Kine Geng Šuang.
Amerika je podržala stav Britanije imenujući Milorada Dodika kao jedinog i glavnog krivca za sve probleme u BiH.
