Iako je bilo najavljeno da će njemački Budenstag razmatrati stanje u BiH, poslanici se nisu bavili ovom temom.
Bundestag je odlučio – za prijedlog kojim se od njemačke Vlade traži podrška za BiH, potrebna je dodatna diskusija.
Zvaničnici Srpske kažu da bi poželjnije bilo da se bave sopstvenim problemima.
Zbog tenzije i navodne secesionističke politike, vladajuća koaliciji u Njemačkoj pozvala je vladu da pruži veću podršku BiH. Bundestag je prijedlog uputio na dodatnu raspravu.
Rezolucijom koju je juče sačinila njemačke vladajuće koalicije, političke aktivnosti srpskog član Predsjedništva Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića okvalifikovane su kao prijetnja po mir u BiH i jugoistočnoj Evropi.
Za predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanovićstav kojim su Srbi i Hrvati jedini krivci pokazuje besmislenost jer bi, smatra, svaka institucija u svijetu trebalo da ima izbalansiran pristup.
– Dovoljno je što već imamo razne polemike u okviru institucija EU, pa najbolje da to imamo još u svakoj pojedinačnoj državi članici koja se bavi tuđim dvorištem i problemima, a malo kad priča o sopstvenim. Bilo je velikih neslaganja i neki ljudi su zagovarali da se i Bošnjaci i bošnjačka elita, koja je sada na vlasti, stavi “na tapet”, ali su, po oprobanom receptu, razni lobisti sprečavali određene stvari – rekla je predsjednica Srpske.
Premijer Srpske Radovan Viškovićnjemačkim poslanicima poručio je da vode računa o unitrašnjim pitanjima poput rješavanja problema energenata.
– Mislim da Bundestag ima prečih problema u ovoj ekonomskoj krizi koja pogađa veliku ekonomiju kao što je i Njemačka. Ne bih se bavio Bundestagom. Јa se bavim Republikom Srpskom, a njima želim svu sreću. Neka se oni bave Njemačkom, a Republika Srpska će preživjeti i bez njih – rekao je Višković.
No, nije prvi put da zvaničnici Srpske stranim faktorima šalju apel da se ne miješaju u unutrašnja pitanja BiH jer time dodatno usložnjavaju situaciju. Uprkos tome, pominjanje srpskih, ali i hrvatskih zvaničnika u negativnom konktekstu sve češća je praksa na međunarodnoj političkoj sceni.
– Zamislite da sjedite u nekom parlamentu u nekoj državi i onda identifikujete i govorite ko je za šta kriv, a da se pri tom niste potrudili da ovdje, kada imate svoje ljude na terenu, dobijete adekvatne izvještaje i da imate informacije. “Leteći” izaslanici, koji dolaze u BiH provedu dva tri dana, vrte se po regiji, saslušaju nekoga i na kraju konačnu adresu nađu u Sarajevu gdje im se “neko dobro iskuka kako su krivi Srbi i Hrvati” – ističe predsjednica Srpske.
A da u i Bundestagu ima onih koji uspijevaju na ostale poslanike preliti svoju navijačku poziciju upozorio je srpski član Predsjedništva BiH. Dodik je naveo da to radi poslanik SPD-a i izvjestilac Bundestaga za zapadni Balkan Adis Ahmetović koji, kako je rekao, zagovara antisrpspke stavove, a ne vidi ništa sporno u retorici lidera SDA Bakira Izetbegovića i stvaranju islamske države u BiH.
Bh. kriza bila je dominantna tema i na Kongresu u Roterdamu. Na skupu na kojem je osuđeno navodno secesionističko djelovanje u BiH, usvojena je Rezolucija u kojoj nije naveden termin “legitimno političko predstavljanje” što ide na ruku SDA. Skupu je osim Izetbegovića prisustvovao i opozicioni lider iz Republike Srpske Branislav Borenović.
