Da li ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković vraća dug Kristijanu Šmitu i da li nastavlja praksu svog prethodnika Bisere Turković? To je do sada potvrdio više puta, a posljednjim postupkom otklonio je svaku dilemu, jednoglasni su u Republici Srpskoj.
Mimo svojih nadležnosti, odbio je da proslijedi pismo srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović Stalnoj misiji BiH pri UN, upućeno generalnom sekretaru UN i na taj način brutalno zloupotrijebio ovlašćenja.
Zahtjev da generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavijesti BiH postoji li rezolucija Savjeta bezbjednosti o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika, koji je naveden u pismu Željke Cvijanović ponovo je razotkrio zloupotrebe Ministarstva spoljnih poslova, smatra profesor Milan Blagojević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Kaže, iako je dobro za sve ovdje da se dobije konačno taj odgovor, upravo toga se plaši političko Sarajevo, pa i ministar Konaković.
– Svjesni su svi oni da bi ako bi prihvatili legitimno i pravno utemeljeno traženje Cvijanović to dovelo do istine koja njima nikako ne odgovara, a to je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik – navodi Blagojević.
Zato slijede zloupotrebe nadležnosti i zato Konaković nije želio da to pismo dođe do Njujorka.
Treba naglasiti da su te njegove opstrukcije selektivne i koristi ih samo kada je u pitanju srpski član Predsjedništva.
Da je to tako potvrđuje i činjenica da je Konaković proslijedio pismo Denisa Bećirovića u Vojni komitet NATO-a u Brisel.
– U tom ministarstvu su vrlo radikalne bošnjačke strukture, tu su stasali i mlađi koji su obučeni i koji razmišljaju da je BiH unitarna i bez entiteta – rekla je Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske.
Dok Ana Trišić Babić, ne želeći da pravda postupke Konakovića, kaže da se u svemu tome on malo pita, poslanik Narodne skupštine Srpske Srđan Mazalica smatra da je možda za ministra sporan upravo sadržaj pisma.
Njegov stav je da vladajuće bošnjačke partije time vraćaju dug Šmitu.
– Јer je Šmit prekršio Ustav Federacije BiH da bi oni dobili vlast… – jasan je Mazalica.
Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, jer bi prema Dejtonskom sporazumu on trebalo da bude imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
Tog dokumenta nema, podsjeća delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Radovan Kovačević.
Političko Sarajevo na to se oglušuje, ali i podvaljuje Republici Srpskoj da krši Dejton. Šta reći političkom Sarajevu kada Ustav krši i Ustavni sud BiH.
– Ustavni sud BiH na osnovu Ustava ima obavezu da štiti Ustav, a samim tim i ustavnu strukturu BiH. Umjesto toga, Ustavni sud direktno krši Ustav i uporno pokušava narušiti i promijeniti ustavnu strukturu. Biti protiv lažnog visokog predstavnika i protivustavnog Ustavnog suda nije napuštanje, već odbrana Dejtona – navodi Kovačević.
Praksa OHR-a i Ustavnog suda BiH po principu da jedna institucija nametne odluku, a druga potvrdi da ima pravo nametanja, govori da tu prestaje razum i vladavina prava, a nastupaju sile zla, dodaje profesor Milan Blagojević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
– Zato je ilegalno opstruisanje da se uputi navedeno pitanje i zahtjev Cvijanović generalnom sekretaru UN samo jedan u nizu dokaza koliko je sve ovo u BiH pretvoreno u eroziju države i prava i koliko je to svojevrstan trijumf zla nad pravom i pravdom – kategoričan je Blagojević.
To potvrđuje, smatra Blagojević, i činjenica da kada bi kojim slučajem predstavnik Misije UN u BiH dobio pismo Cvijanovićeve, prije nego što bi proslijedio u Njujork naišlo bi na bedem koji je političko Sarajevo napravilo sa strancima.
Tako da ni tada pismo, vjerovatno, ne bi stiglo u Ujedinjene nacije.
