Nedostatak radne snage i dalјe je jedan od gorućih problema s kojima se suočavaju privrednici u Republici Srpskoj. Između ostalog, to nastoje riješiti angažovanjem stranih državlјana. Za prvih šest mjeseci, strancima su izdate 844 nove dozvole i ta cifra je za 123 premašila ukupan broj radnih dozvola za strane državlјane u prošloj godini. O privrednim kretanjima u proteklom periodu, razgovarali smo sa Dijanom Đaković, rukovodiocem prijedorske Kancelarije Područne privredne komore Banja Luka.
Privrednici su se u prošloj godini suočavali sa brojnim izazovima, koji su se, dobrim dijelom, prelili i u ovu. Kako biste prokomentarisali sadašnji privredni ambijent?
– Privrednici su se suočili sa nedostatkom radne snage i to je i dalјe jedan od najvažnijih problema s kojima se privreda bori. Tu su i poremećaji u lancima snabdijevanja i energetska kriza, koja je izazvala određen pad privredne aktivnosti i u zemlјama EU, a ona je naš glavni spolјnotrgovinski partner. To znači da su prilike s kojima se privrednici suočavaju i dalјe izuzetno složene. Pokazatelјi za Republiku Srpsku potvrđuju da postoje određene tendencije pada, posebno kada je u pitanju industrijska proizvodnja, prerađivačka industrija i slično. Ono što je neobično u odnosu na prethodnu godinu jeste da je značajno povećan broj izdatih novih radnih dozvola za strane državlјane u Republici Srpskoj. Za prvih šest mjeseci, izdate su 844 nove radne dozvole, što je za 123 više od ukupnog broja dozvola strancima u 2022. godini. Inflacija koja je prošle godine izuzetno rasla, ove godine raste manje. Stabilizuje se. Mjesečna inflacija u junu 2023. iznosila je 0,1 odsto, a godišnja inflacija (juni 2023/juni 2022.) bila je 6,2 odsto. Imamo porast prosječne neto plate, što je takođe dobar pokazatelј i jedan od odgovora poslodavaca da zadrže postojeću radnu snagu. Prosječna neto plata u junu ove godine iznosila je 1.284 KM i veća je za 4,5 odsto u odnosu na uporedni period lani. Bruto društveni proizvod jeste rastao prema procjenama za prvi kvartal, ali niže nego što je to bilo očekivano. Kada bih trebala dati neki rezime, rekla bih da je prošla godina bila izuzetno dobra, možda i neočekivano dobra po ostvarenim poslovnim rezultatima. Ti su trendovi sada nešto slabiji, ali i dalјe su povolјni, posebno pokazatelјi za Prijedor, Kozarsku Dubicu i Novi Grad koji su i nosioci privrednog razvoja naše regije, dok u Kostajnici imamo pad proizvodnje i izvoznih aktivnosti.
Privredna komora, između ostalog, radila je sa nadležnim ustanovama i institucijama na prilagođavanju obrazovne politike tržištu rada. Koliko se u tome odmaklo, jer i na taj način se mlad čovjek pokušava usmjeriti ka zanimanjima koja imaju prođu?
– To je dugotrajan proces, koji mi i dalјe nastavlјamo. Radimo na uređenju prostora i ambijenta kod poslodavaca za stručno osposoblјavanje đaka, takođe nastavlјamo sa edukacijama mentora praktične nastave. Činjenica je da poslodavci to prepoznaju kao svoj interes i da se, na našu sreću, sve više uklјučuju u taj proces. Privredna komora učestvuje u kreiranju podsticajne politike na nivou kako entiteta tako lokalne zajednice.
Da li su domaći proizvođači prepoznali značaj brendiranja svojih proizvoda? Neke od njih možemo vidjeti i u „Potkozarskoj kući“,koja je otvorena kao poslovna jedinica Turističke organizacije grada Prijedora.
– To je tema koja uvijek iznova treba da se promoviše kod naših privrednika. Sve više privrednika, ne samo u turizmu nego i u drugim djelatnostima, okreće se ka brendiranju, jer je to siguran način da povećaju dobit i poslovne rezultate. „Potkozarska kuća“ je divan primjer koji je pomogao malim proizvođačima da unaprijede plasman svojih proizvoda i da imaju uopšte priliku i motiv da na tome rade. Svakako da će u narednom periodu privući veći broj malih privrednika koji putem ove kuće mogu da plasiraju svoje proizvode. Kad je u pitanju drvna industrija, u proteklo vrijeme imali smo značajan iskorak ka brendiranju. Pokazatelјi za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju da je došlo do pada u oblasti drvoprerade, kod proizvodnje drvne građe i namještaja. Još uvijek to nisu neki uzurpirajući podaci, ukazuju upravo na potrebu da se naši proizvođači okrenu ka kreiranju vlastitih proizvoda, vlastitog brenda, jer to u budućnosti omogućuje bolјi generalni plasman.
U Privrednoj komori ne zanemarujete ni proces digitalizacije. Koliko se u tome odmaklo?
– Privredna komora kao centar RS za proces digitalizacije ima brojne projekte i nudi privrednicima priliku da svoje poslovanje digitalizuju, barem u nekim klјučnim segmentima. To je stalni proces na kojem naša komora radi. Ono što nas takođe u budućnosti okupira su zelene tranzicije. Pripremamo nove projekte iz ove oblasti. Naravno, tu je i stručno obrazovanje i usklađivanje potreba tržišta rada sa potrebama privrede. Stalno sprovodimo edukacije, digitalizovali smo naše procese. Mnoge te stvari privrednici mogu da dobiju onlajn. Na tome smo dosta radili u proteklo vrijeme i trudimo se da uvijek pravovremeno pružimo informacije koje su za naše privrednike i te kako važne.
JAVNI POZIVI ZA PODSTICAJE
Đakovićeva podsjeća da ovih dana privrednici imaju mogućnost da konkurišu na javni poziv Ministarstva privrede i preduzetništva RS za podsticajna sredstva. „U pitanju je 14,5 miliona KM za nabavku opreme i podizanje konkurentnosti, što je izuzetna prilika i veoma dobar način da se našim privrednicima pomogne u smislu pobolјšanja nivoa njihove tehnološke opremlјenosti, koja svakako obezbjeđuje i dalјe izlazak na razvijena tržišta. Takođe i lokalna zajednica je objavila javne pozive za podsticaje te da su i oni na nivou prethodne godine i nešto veći, što je pohvalno i svakako da će značiti privrednicima i preduzetnicima”, rekla je Đakovićeva.
