Možete li zamisliti jedan svoj dan bez pametnih uređaja i društvenih mreža? Kako bi izgledao?
Šta biste radili? Kako biste se osjećali?
Kako se sada osjećate dok samo promišljate o ovim pitanjima?
Zavisnost od društvenih mreža je relativno nov, ali i sve više prisutan problem današnjice. S obzirom na to da većina ljudi danas ima aktivne profile na minimalno jednoj, a najčešće na više društvenih mreža, očekivana je pojava i navedene problematike, kao i sve veći uticaj na psihičko zdravlje čovjeka.
Naravno da društvene mreže imaju i svoje prednosti, ali danas govorimo o potencijalnim opasnostima.
Koje su opasnosti društvenih mreža po mentalno zdravlje?
Društvene mreže često donose instant dopamin i zadovoljstvo na koje se lako “navučemo” i koje može postati nezdrava navika koja ometa naše svakodnevne aktivnosti i u negativnom smislu utiče na kvalitet našeg života.
Svaki lajk, komentar, share, pregled, novi pratilac… može iznova i iznova pokretati reakciju lučenja dopamina za kojim onda neprekidno žudimo i upadamo u krug zavisnosti. Potpuno isti obrazac lučenja dopamina se uočava i kod drugih oblika zavisnosti, od kocke, korištenja psihoaktivnih supstanci i slično.
Problem je u tome što naš mozak nije navikao da dobija toliku količinu dopamina u tako kratkom vremenskom periodu i tolikom brzinom; to je za nas potpuno neprirodno lučenje dopamina. Mozak biva preplavljen dopaminom i želi taj doživljaj iznova i iznova. Sjetite se kako satima besciljno listate društvene mreže ne znajući zašto to tačno radite ili šta je prva stvar koju uradite ujutru čim otvorite oči.
Svjedoci smo toga da je sadržaj na internetu sve kraći, posebno sa porastom popularnosti tik-toka. Učimo da lako, bez muke, odmah i jednim klikom dolazimo do informacija, a često i izvora zadovoljstva. Međutim, u realnom životu stvari često ne funkcionišu na taj način te naučeni na takav obrazac ponašanja možemo lako gubiti strpljenje i koncentraciju kada nešto ne možemo saznati, postići, uraditi ili dobiti sada i odmah, te samim tim naša tolerancija na frustraciju biva sve niža.
Svaki napor da bi se postiglo zadovoljstvo i ispunjenost, te pokrenulo prirodno lučenje dopamina može se činiti kao dug, naporan i težak proces jer ne dolazi onako kako smo navikli, na jedan klik. To nas lako udaljava od smislenog i ispunjenog življenja.
Dalje, ukoliko ne dobijemo očekivani broj lajkova, to može uticati na naše samopouzdanje, na sliku koju imamo o sebi, može pokrenuti različita propitivanja, samoosuđivanja, te dovesti do pojave problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresivnosti.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Možemo stalno biti u strahu da ćemo propustiti neku važnu informaciju, obavještenje, prepisku u nekoj grupi, te se stvara pritisak da smo stalno prisutni i dostupni. Da odmah reagujemo na svaku notifikaciju i da iznova i iznova budemo u toku s novonastalim sadržajima.
Na većini društvenih mreža se ljudi predstavljaju u najboljem svjetlu te smo konstantno izloženi “savršenim” životima drugih ljudi, što može stvoriti nerealna očekivanja i nezadovoljstvo sopstvenim životom. Sve to opet dalje može uticati na pojavu ili produbljivanje postojećih problema sa mentalnim zdravljem.
Ponekad društvene mreže služe i kao vid bijega od realnosti, koja često može biti neprijatna, bolna i teška. Da bismo izbjegli da osjećamo neprijatne emocije možemo jednim klikom otići u “ljepši” virtuelni svijet. Možemo prevariti svoj um, dajući mu instant doze zadovoljstva i ugode, da je sada sve OK. Problem je što se u tom slučaju neprijatna emocionalna iskustva ne obrađuju nego se potiskuju i vremenom postanu još izraženija.
Danas su, nažalost, društvene mreže pogodno tlo za online zlostavljanje (cyberbullying), što svakako može ozbiljno uticati na mentalno zdravlje žrtava.
Korišćenje društvenih mreža u velikim količinama može dovesti do poteškoća s organizacijom dana, gubitka vremena, nedostatka produktivnosti, teškoćama sa završavanjem svakodnevnih radnih i privatnih obaveza, izolacije od stvarnog svijeta, problema sa spavanjem…
Važno je govoriti o potencijalnim opasnostima prekomjerne upotrebe društvenih mreža kako bismo na vrijeme prepoznali negativan uticaj i zaštitili svoje mentalno zdravlje.
Ukoliko smatrate da pretjerano koristite društvene mreže, te da to ima negativan uticaj na vaše mentalno zdravlje i život, pomoć i podršku možete pronaći u psihoterapiji.
Autor: Dajana Kovačević, diplomirani psiholog i psihoterapeut pod supervizijom
(Tekst je realizovan u saradnji sa Udruženjem građana psihološko savjetovanje „Alba“, povodom Sedmice mentalnog zdravlja)
