Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Andreja, prvog sljedbenika i prvog apostola Hristovog, zbog čega je nazvan Prvozvani. Postradao je na krstu, u 62. godini života, zbog odanosti novozavetnoj vjeri. Slavi se kao krsna slava.
Sveti Andrej bio je stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja. Bio je apostol Carigrada i Rusije, patron Ruskog carstva i carske porodice Romanovih.
Jevanđelje je propovijedao u Vizantiji i Trakiji, u dunavskim zemljama, oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gdej je stradao.
Svojim čudesnim moćima iscijelio je mnoge bolesne, koji su često potom prihvatali hrišćanstvo.
Zbog toga je, po naređenju tadašnjeg namjesnika, Sveti Andrej razapet na krstu sa kosim kracima i izboden kopljima. Sve dok nije ispustio dušu, svetac je i sa krsta propovijedao i dijelio narodu pouke. Po krstu na kojem je razapet i danas se kosi krst zove Andrejin.
Kako je za života isceljivao uboge i bolesne, tako su i njegove čudotvorne mošti mnogima pomogle. Slavi se kao krsna slava, zbog Božićnog posta uvijek sa posnom trpezom.
Prema narodnim vjerovanjima, Sveti Andrej je zaštitnik velikih životinja.
Nekada su mečkari slavili Andrijevdan, vjerujući da ovaj svetac kroti medvede kao pse, a da svetom putuje jašući na ovoj zveri, piše Kurir.
Vjeruje se i da na taj dan medvjedi ne čine štetu i ne diraju ljude, zato tada ne valja ići u lov na njih. Na današnji dan valja jesti kukuruz.
