Ne smiruju se reagovanja na Školski rječnik takozvanog bosanskog jezika, autora Dževada Јahića, koji obiluje nizom skandaloznih tumačenja sa nizom pogrdnih izraza i tumačenja na račun srpskog naroda.
Iako se još ne zna hoće li biti povučen iz upotrebe, federalno Ministarstvo obrazovanja se ogradilo, navodeći da nije na listi odobrenih udžbenika.
Srpski lingvista Miloš Kovačević rječnik smatra šovinističkim, a prve osude stižu i od federalnih intelektualaca. Profesor engleskog jezika i lingvistike Midhat Riđanović kaže da je sa gledišta nauke, Јahićev rječnik smeće.
Već 16 godina Јahićev rječnik, pun pogrda na račun srpskog naroda, egzistira kao obrazovni materijal u Federaciji. Ovakav rječnik ne postoji nigdje na zemaljskoj kugli, kaže lingvista Miloš Kovačević koji za ovo Јahićevo djelo ima samo jednu ocjenu.
Јa mislim da je ovo jednostavno moguće proglasiti samo šovinističkim rječnikom- ako se mržnja prema jednom narodu zove šovinizam. U jednom rječniku ne može biti emocionalnih stvari. Rječnik ima kategorije kojima određuje da li je nešto pogrdno, da li je nešto pejorativno”, izjavio je Kovačević za RTRS.
I dok se od objašnjenja đikana, genetskih četnika, balvangrada i ostalih pogrdnih tumačenja Јahić nemušto po federalnim medijima brani da je riječ o montažama, kako kaže, novinarskom neznanju, ujdurmom iz srpske kuhinje, osude stižu i od samih bošnjačkih lingvista koji ističu da su Јahićeve definicije pune emocija i vrijednosnih sudova.
“Mržnja se ne mora iskazati direktno, ali svaki pametan čovjek vidi to. Prema tome, sa gledišta nauke to je smeće. Јa čak mislim da je to previše bure izazvalo. Јahić je poznati nesuvisao čovjek, on pokazuje simptome poremećenosti”, izjavio je za federalne medije lingvista Midhat Riđanović.
Ako se ima u vidu da je rječnik jezičko pamćenje naroda, onda je najgore to što se pokazuje kakvo viđenje ima jedan narod u odnosu na drugi, kaže Kovačević.
“Ako bismo mi taj rječnik uzeli kao neku vrstu paradigme, onda bi bilo potpuno jasno šta nas čeka ako bi Republika Srpska priznala, odnosno prihvatila bosanski jezik”, smatra Kovačević.
On ističe da Srpska mora budno pratiti dešavanja na bošnjačkoj jezičkoj sceni i u odbrani srpskog od nametanja takozvanog bosanskog jezika graditi Institut za srpski jezik i književnost. Јahićev rječnik, očekivano, izazvao je brojne polemike i na društvenim mrežama, u čemu su mnogi pokazali svoj duhovitost.
