Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, koji je izjašnjavanje o vraćanju otete dejtonske nadležnosti u izvorne okvire entiteta, zlonamjerno se tumači kao korak do secesije da bi se od njega napravio bauk koji kruži regionom, rekao je u Beogradu senator Republike Srpske Nenad Kecmanović.
On je na međunarodnom skupu “Sud i Tužilaštvo BiH u kontekstu /de/stabilizacije Republike Srpske” ukazao na to da, uprkos otimanju entitetskih nadležnosti, nametanju zakona, uvođenju novih institucija i smjenjivanju političara, BiH nije postala funkcionalnija.
Kecmanović, koji je i politički savjetnik predsjednika Republike Srpske, rekao je da je nekadašnji visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljne poslove Ketrin Ešton prijedlogom da se umjesto referenduma o samostalnosti prije četiri godine pokrene strukturalni dijalog o pravosuđu, priznala opravdanost zahtjeva Republike Srpske.
On je podsjetio da se, međutim, sa strukturalnim dijalogom ništa nije dogodilo tokom četiri godine jer ni bošnjačka strana niti visoki predstavnik u BiH Valentin Incko “nisu htjeli da se problem riješi ni na taj način”.
“Pošto je Srpska na to odgovorila novom odlukom o referendumu, čitava priča se ponavlja. Ne zna se šta je veći cinizam: da li kad Incko srpsko insistiranje na izvornom Dejtonu optužuje kao antidejtonsko ili tvrdnja sa iste adrese da su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske izglasali nametnute zakone i tako i sami participirali u reviziji Dejtona”, naglasio je Kecmanović.
On je istakao da Incko nije pokušao da objasni kako to da vraćanje jedne otete dejtonske nadležnosti u izvorne okvire entiteta može da bude korak do secesije i ukazao da ni deklaracija vladajuće stranke o velikom referendumu, kao krajnje sredstvo, koji je uslovno najavila za 2017. godinu, ne pominje nezavisnost nego samostalnost Republike Srpske u okviru BiH kao konfederacije ili unije.
Kedmanović je ukazao da dužnost Incka “i nije da bilo šta riješi u BiH, nego baš obratno – njegovo je da povremeno prijeti Srbima, da Bošnjacima osvježava lažne nade i da za Hrvate traži i ne nađe rješenje”.
“Drugim riječima, da čuva simetriju nezadovoljstva, održava konflikt i zamlju u dvorištu Evrope uvijek drži, kako bi sam rekao, nad provalijom novog građanskog rata, koji bi opet jedino Amerikanci mogli da zaustave”, zaključio je Kecmanović.
Savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević istakao je na skupu da je osnovni problem kada je riječ o radu Suda i Tužilaštva BiH u tome što u Ustavu BiH uopšte ne postoji ustavni osnov za Sud i Tužilaštvo BiH.
Kovačević je naveo da je Sud BiH nametnuo visoki predstavnik svojim zakonom i naglasio da Republika Srpska želi “da se to pitanje riješi i da se taj zakon donese u parlamentarnoj proceduri”.
“Ono što posebno zamjeramo tom sudu jeste retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH, kada su osumnjičeni kažnjavani retroaktivno prema Krivičnom zakonu BiH, jer nije primjenjivan Krivični zakon bivše SFRЈ kao zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnih djela”, rekao je Kovačević.
On je istakao da je za razliku od sudova u entitetima, okružnih i kantonalnih sudova, koji su pirmjenjivali Krivični zakon bivše SFRЈ, Sud BiH to radio sve dok Sud u Strazburu nije utvrdio da Sud BiH krši član 6 Evropske konvencije retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH.
Kovačević je objasnio da je Ministarstvo pravde Republike Srpske napravilo radnu verziju zakona o Sudu BiH, koja je prihvaćena na ministarskoj konferenciji u Briselu, kao verzija koja bi mogla poslužiti za novi zakon o Sudu BiH.
“Ona bi trebalo da rješava pitanja na način kako su opšteprihvaćeni standardi u zemalja koje imaju razvijenu demokratiju. Dakle, i prvostepeni sud, drugostepeni sud, i ukida se institut preuzimanja predmeta, jer po sadašnjem zakonu Sud BiH može u svakom momentu preuzeti i predmete, koji su u isključivoj nadležnosti entitetskih sudova”, rekao je Kovačević.
Direktor Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović istakao je da građani Republike Srpske u BiH nisu slobodni i ravnopravni pred Sudom i Tužilaštvom BiH.
“Zato što Sud i Tužilaštvo nisu u skladu sa Ustavom i zato što je naša borba za poštovanje slova Dejtona, a ne `duha Dejtona`, borba za ravnopravnost i borba za uspostavljanje sudstva i tužilaštva u BiH u skladu sa Ustavom”, rekao je Cicović.
On je naglasio da samo tako uspostavljeni nepristrasan Sud i Tužilaštvo može biti garant mira i stabilnosti u BiH i regionu, ali i primjer drugim narodima i entitetima u “zemljama slične nepravde”.
