Zbog ogromnih minusa i kašnjenja u izmirenju rata kredita brojni građani BiH kao jedini način da se izbave iz dužničkog ropstva i dalje vide u novim bankarskim pozajmicama kojima samo krpe rupe i “presipaju iz šupljeg u prazno”.
Dugovi su većini građana postali omča oko vrata jer daleko premašuju njihove finansijske mogućnosti, što potvrđuje podatak da svaki bh. građanin komercijalnim bankama duguje u prosjeku 2.050 KM, što je za oko 400 KM više nego prije pet godina. Da je sve više onih koji posrću u otplati rata svjedoči i podatak da je u proteklih pet godina procenat nenaplativih kredita u BiH sa 5,9 skočio na čak 16 odsto ukupnog kreditnog plasmana.
Dodatno prekoračenje
Ekonomista Saša Grabovac kaže da je jedini način da se izbavimo iz minusa da ga zaboravimo, da ne uzimamo dodatno prekoračenje po tekućem računu ma koliko nam se činilo da to možemo kontrolisati.
– Dokazano je da građani više troše kada koriste kartice zato što nemaju osjećaj da daju novac. Da su pogriješili obično shvate kada zagrizu tvrd orah, kada dotaknu limit i nemaju više mogućnosti ni da troše, ali ni da vraćaju ono što su pozajmili. Problem je izraženiji kod onih koji imaju male plate, ili im kasne, ili im poslodavci mjesecima ne isplaćuju. Šta reći tim ljudima kad oni sami najbolje znaju šta preživljavaju i vjerovatno ne bi bili toliko dužni da ne moraju – kaže Grabovac.
On dodaje da problem ne muči samo one sa malim ili nikakvim primanjima, već i radnike koji zarađuju i više od 1.500 KM. Međutim, kaže Grabovac, njima je dosta lakše jer i dalje dobijaju platu kojom mogu da servisiraju dugovanja.
– Izlaz i za jedne i za druge je u dogovoru sa bankama i reprogramima dugovanja. Da li će to biti reprogram i mjesečni iznos koji će davati za otplatu, da li će tražiti period odgađanja, zavisi od dogovora, ali jasno je da većina ima problem sa dugovima – kaže on.
Jedna Banjalučanka kaže da je “isplivala iz minusa” nakon što je već dotakla samo dno u finansijskom smislu, i to strogom kontrolom prihoda i rashoda. Ona kaže da su joj u disciplinovanju same sebe pomogli olovka i papir, čime je dobila predstavu o kretanjima svojih finansija.
Isplatilo se
– U jednom trenutku sam bila dužna punih šest plata, a mjesečni prihodi su mi bili jedva dovoljni da pokrijem tekuće potrebe. Moja plata je bila nešto niža od prosječne, koja iznosi oko 830 KM, a počela je i da kasni po nekoliko mjeseci. Dotakla sam limit u minusu, a bila sam dužna za stan, struju, grijanje, internet, imala sam otvoren kredit, nisam vraćala pozajmicu, i nisam imala izlaza. Nisam ni imala jasnu predstavu koliko trošim i na šta, a onda sam se dosjetila da počnem da zapisujem i vidim gdje mi “curi” novac. Svakog mjeseca sam po dva puta evidentirala prihode i rashode, šta sam dužna i šta sam platila. Malo-pomalo, izbavila sam se iz pakla dubokih minusa i kredita. Nisam sve izmirila, ali za dvije godine sam smanjila dug za 80 odsto. Dugo je trajalo, ali se isplatilo. Da nisam počela da računam i pazim, nikada se ne bih izvukla – rekla je ona.
Zaziru od finansijskih savjetnika
Od prije nekoliko mjeseci građani BiH mogu da se obrate za pomoć besplatnim finansijskim savjetnicima i zatraže smjernice da bi našli lakši put za rješavanje svojih problema. Njihovu pomoć trenutno nudi više od 25 opština, ali praksa pokazuje da se građani često ustručavaju da im se obrate.
Besplatno savjetovanje dostupno je u Milićima, Srebrenici, Gradačcu, Brodu, Starom Gradu Sarajevo, Kiseljaku, Kreševu, Posušju, Nevesinju, Visokom, Tuzli, Tesliću, Kaknju, Bijeljini i još 15 opština i gradova. Jadranka Srdić, finansijska i pravna savjetnica u Milićima, kaže da u ovoj opštini ipak nema velikog interesovanja kakvo je zabilježeno, na primjer, u Zvorniku.
– Građani još stidljivo dolaze pa dobijamo utisak da nisu prezaduženi. Ponovićemo da se svi razgovori odvijaju iza zatvorenih vrata i da su povjerljivi, a da ćemo im pomoći da nađu izlaz iz krize u kojoj se nalaze – kaže Srdićeva.
