Još od aprila 2014. godine, kada je pod snažnim uticajem stranaca, formirana takozvana narodnjačka koalicija, postojao je jasan plan jednog broja evropskih država i SAD da, nakon opštih izbora, kreiraju vlast sa ciljem jačanja uloge institucija BiH i političkog i ekonomskog slabljenja entiteta.
Formalni uslov koji je trebalo ispuniti za uvođenje BiH u novu fazu evropskih integracija bilo je potpisivanje zajedničke izjave o opredijeljenosti za reforme na putu ka EU.
ZAJEDNIČKA IZJAVA
Već u procesu nastajanja izjave, bile su prisutne dvije štetne tendencije. Prva, dokument su napisali stranci i druga, formalni predlagač dokumenta bilo je Predsjedništvo BiH, čime su EU i SAD pokazale sasvim jasnu namjeru da ojačaju ulogu institucije Predsjedništva BiH, koje nema nadležnost da se bavi ovim pitanjima.
Predsjedništvo BiH, sa Mladenom Ivanićem na čelu, objeručke je prihvatilo takvu ulogu, ali je u startu napravljena greška. U zajedničkoj izjavi, koju je “predložilo” krajem decembra 2014. godine, nigdje nisu bili navedeni entiteti, čime je poslata jasna poruka da predlagači ovog dokumenta nemaju namjeru da poštuju ustavnu strukturu uspostavljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Nakon oštrih kritika vlasti RS, te odbijanja predsjednika Dodika da stavi potpis na takav dokument, Predsjedništvo “ispravlja” grešku i 29. januara 2015. godine strankama na potpis nudi prihvatljiviju izjavu, u kojoj je uloga entiteta u procesu evropskih integracija mnogo jasnija.
Iste tendencije, koje podrazumijevaju da se sve važnije odluke u procesu evropskih integracija donose u zajedničkim institucijama BiH u Sarajevu, a bez konsultacija i pristanka entiteta, biće primijećene i u nekim kasnijim odlukama Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Savjeta ministara BiH.
SLUČAJ “DŽAFEROVIĆ”
Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, 12. januara 2015. godine, podnosi inicijativu da se u dnevni red 3. sjednice uvrsti donošenje odluke o smjeni Šefika Džaferovića sa pozicije predsjedavajućeg. Inicijativa je upućena nakon što je tadašnji potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, Tužilaštvu BiH dostavio obimnu dokumentaciju i dokaze koji terete Džaferovića da tokom proteklog rata nije spriječio, prijavio, niti kasnije procesuirao ratne zločine nad Srbima u zoni odgovornosti CJB Zenica, čiji je bio načelnik. Ovaj zahtjev nikada nisu prihvatili poslanici SDS-a. Predsjednik te stranke i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladen Bosić, javno je kritikovao zahtjev SNSD-a, što je ohrabrilo Tužilaštvo BiH da 11. marta 2015. godine donese odluku o neprovođenju istrage protiv Džaferovića.
NOVE BH. INSTITUCIJE
Poslanici SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, glasali su 11. februara 2015. godine za odluku o potvrđivanju imenovanja Denisa Zvizdića na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, uprkos činjenici da je Zvizdić u svom ekspozeu iznio plan o formiranju 11 novih institucija BiH, uključujući i formiranje ministarstva poljoprivrede u Savjetu ministara BiH, te donošenje 15 novih “državnih” strategija i deset novih zakona u oblastima u kojima isključivu nadležnost imaju entiteti.
Poslanici SDS-a u raspravi nisu iznijeli nijednu jedinu primjedbu na Zvizdićev ekspoze.
BLOKADA SPORAZUMA SA MMF-om
Poslanici SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH glasali su 25. marta 2015. godine protiv ratifikacije Sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 37,4 miliona evra, od čega bi Republici Srpskoj pripalo 30 miliona maraka. Njihova poruka je jasna: otišli smo u Sarajevo da blokiramo Banjaluku!
DA KOMŠIĆ PREDSTAVLJA SRBE
Član Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić i šefica Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević, predložili su 11. marta 2015. godine na sjednici Proširenog kolegijuma Predstavničkog doma, da se u Zajedničku komisiju za nadzor nad Obavještajno-bezbjednosnom agencijom BiH umjesto Nikole Špirića imenuje Željko Komšić, čime su na drastičan način prekršili Poslovnik Doma i pokušali oštetiti Republiku Srpsku za jednu važnu poziciju u Parlamentu BiH. SNSD i DNS reagovali su nedolaskom trojice delegata iz ovih partija na sjednicu Doma naroda Parlamenta BiH, nakon čega je ova pogrešna odluka Predstavničkog doma morala biti ispravljena.
KRIVIČNI ZAKON
Poslanici SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, glasali su 13. maja 2015. godine za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, uprkos jasno izraženom mišljenju Ministarstva pravde RS, da se pomenutim zakonom prenose nadležnosti RS iz oblasti pravosuđa na nivo BiH. Za isti zakon glasala su, 18. maja 2015. godine i dva delegata SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH, čime je, prvi put poslije 2006. godine, izvršen prenos nadležnosti sa RS na nivo BiH.
ZVORNIK I “RUBEN”
Nakon terorističkog napada na policijsku stanicu u Zvorniku, koji se desio 27. aprila 2015. godine i akcije koju je nakon toga, po nalogu Specijalnog tužilaštva, proveo MUP RS, Savjet ministara BiH 7. maja 2015. godine, zadužuje Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da hitno pripreme informaciju o hapšenjima u RS u akciji kodnog naziva “Ruben” i pridruže je informaciji o napadu. Ovaj sramni pokušaj izjednačavanja terorističkog napada i legalne i legitimne akcije MUP-a RS, na koji nisu reagovali ministri iz RS, dobio je potvrdu i na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se, 28. maja 2015. godine, raspravljalo o tački dnevnog reda koja je glasila: “Informacija Savjeta ministara BiH o napadu na policijsku stanicu u Zvorniku, te o nedavnom privođenju ljudi na prostoru RS”. Poslanici SNSD-a u raspravi o dnevnom redu, ukazivali su na štetne posljedice činjenice da napad u Zvorniku nije okvalifikovan kao teroristički, na katastrofalnu grešku kojom se u istu ravan stavljaju teroristički napad i akcija policije, kao i na činjenicu da Parlament BiH nema nadležnost da raspravlja o radu MUP-a RS, ali ove argumente nisu uvažili poslanici vladajuće većine.
MEHANIZAM KOORDINACIJE
Nakon što je član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić, 2. aprila 2015. godine najavio “pojednostavljivanje mehanizma koordinacije”, te rekao da će, u slučaju nepostojanja konsenzusa, odluke donositi predsjedavajući Savjeta ministara BiH zajedno sa dva zamjenika ili Predsjedništvo BiH, Savjet ministara BiH 2. juna 2015. godine, donosi odluku o imenovanju Tima za izradu novog mehanizma koordinacije.
Ovakva odluka donesena je uprkos činjenici da od 2013. godine u Savjetu ministara BiH postoji mehanizam koordinacije koji je bio prihvatljiv za sve, osim za SDP Zlatka Lagumdžije. Taj mehanizam koordinacije iz 2013. godine nikada nije razmatran na sjednici Savjeta ministara BiH kojim predsjedava Zvizdić, već je, bez ikakvih konsultacija sa vlastima RS, donesena odluka o imenovanju novog Tima za izradu novog mehanizma koordinacije. Ovu, izrazito štetnu odluku, prihvatili su ministri iz RS u Savjetu ministara BiH. Odluka o sistemu koordinacije procesa EU integracija u BiH usvojena je na tajnoj sjednici Savjeta ministara 26. januara 2016. godine, za koju su svi iz RS, osim kadrova Saveza za promjene u Sarajevu, saznali iz medija.
REFORMSKA AGENDA
Savjet ministara BiH usvojio je 10. juna 2015. godine Ekonomsku reformsku agendu za BiH, u čiji tekst nije ugrađena nijedna primjedba predstavnika Vlade RS.
KOMISIJA BEZ SRBA
Savjet ministara BiH, na prijedlog ministra Dragana Mektića, donio je odluku o imenovanju Komisije za program zaštite svjedoka, u koju su ušli Davorin Jukić iz Suda BiH, Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH, i Vahid Alagić iz SIPA-e. Imenovanje ovakve Komisije, u kojoj nema predstavnika srpskog naroda i RS, izrazito je štetno po interese porodica srpskih žrtava zločina, kao i po zaštitu svjedoka u slučajevima ratnih zločina u kojima su žrtve Srbi.
RUSKI DUG
Ministar spoljne trgovine BiH Mirko Šarović, 13. aprila 2016. godine, poručio je da 70 miliona maraka ruskog duga ne može završiti u budžetu RS, kao ni 200 miliona KM dobiti od Centralne banke BiH, iako je RS njen osnivač. On je izjavio da će o tome gdje će otići novac koji pripada RS, odlučivati “srpski predstavnici u Sarajevu”.
– Mogu da prihvatim da predstavnici Saveza za promjene imaju nešto protiv vlasti, ali ne mogu da prihvatim da imaju nešto protiv RS i njenih građana. Sad mogu da kažem da sistematski rade protiv Srpske, ispunjavajući najrigidnije zahtjeve koje su muslimani mogli postaviti u BiH, a to je urušavanje Republike Srpske – prokomentarisao je predsjednik RS Milorad Dodik.
