Tužilaštvo BiH i Sud BiH disciplinuju samo Srbe koji su navodno počinili ratne zločine i izriču im drakonske kazne, dok se zločini nad srpskim civilima i borcima ne procesuiraju, još jednom je poručeno sa sastanka Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije.
U povodu 10. decembra Međunarodnog dana ljudskih prava, porodice srpskih žrtava rezignirano su poručile da one nemaju osnova da taj dan obilježavaju.
Godinama već porodice Srpskih žrtava vape za posmrtnim ostacima najmilijih, ubijenih u Sarajevu, Hercegovini, na Ozrenu, Krajini…. Tragaju za 1.657 svojih nestalih članova. Godinama već u Tužilaštvu BiH sklonjeni zahtjevi za ekshumacijama, na potencijalnim lokacijama, a takvih je najmanje 30.
I godinama već javnosti su dostupni video snimci i na njima naredbe o zločinima nad Srbima, čak i vodećih ličnosti tzv. Armije BiH. Tužilaštvo BiH, međutim gluvo i nijemo. Za njih dokaza nema.
– Ako već postoje dokazi za Dobrovoljačku ulicu u Sarajevu, Tuzlansku kolonu ili slučaj Atifa Dudakovića, zašto se ti predmeti skrivaju i ne ugledaju svjetlo dana – pita potpredsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Niko Kisić.
Predsjednik Republičkog odbora za traženje zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Marko Grabovac ponovio je da se još traga za 1.657 nestalih civila, te da se i nakon dvije decenije još čeka na identifikaciju posmrtnih ostataka 657 lica koji leže u tri kosturnice u Republici Srpskoj.
– Posmrtni ostaci Srba drže se i u Federaciji BiH u neuslovnim prostorijama. Kod porodica vlada veliko nezadovoljstvo i zbog izmiještanja masovnih grobnica, a tamo gdje još postoje, Tužilaštvo BiH, Institut za nestala lica BiH i Međunarodna komisija za nestala lica ništa ne pokreću na tom pitanju – rekao je Grabovac.
Advokat Milan Romanić koji porodice srpskih žrtava zastupa u više od 40 predmeta pred bh. pravosuđem, istom je svih proteklih godina pisao žalbe, apelacije, prigovore…za inertne tužioce čak i disciplinske prijave. No korist slaba. Јer samo u predmetu Dobrovoljačka, na odgovor pravosuđa o obustavljanju istrage, čeka gotovo pet godina.
– Na naše upite zašto je to tako, Tužilaštvo nam odgovara da je istraga u toku, da treba saslušati veći broj svjedoka, da su neki svjedoci preminuli, a drugi u inostranstvu i da zbog toga istraga u nekim predmetima traje po 10 i više godina, što je po mom mišljenju nedopustivo – rekao je Romanić.
Iz Tužilaštva i Suda BiH na sve njihove vapaje, umjesto konkretnih odgovora, ponavljaju mantru – kako selekciju žrtava i zločinaca, po nacionalnoj osnovi ne vrše. Već isprana priča o kompleksnosti predmeta pada im u vodu pred činjenicama da pojedine istrage traju i duže od desetljeća. Zbog toga porodice traže da se i proces traženja nestalih lica, ali i procesuiranja počinilaca zločina sa pravosuđa BiH i iz Institututa za nestale vrati na entitetske institucije, te Okružna i Kantonalna tužilaštva. Traže i značajniju materijalnu podršku Republičkih i lokalnih institucija.
