BiH ima 71 internet servis provajder, više od dva i po miliona korisnika i gotovo najsporiji internet u Evropi.
Veliki broj igrača na malom tržištu, umjesto kvalitetne utakmice, u BiH je, uz nedostatak pravnih okvira, stvorio veliki prostor za manipulaciju.
Privatno ili poslovno, Bojan Bursać na internetu je svakodnevno. Za njega, kao programera i nekoga ko je u internetu vidio priliku za rad i zaradu, veća brzina imala bi brojne prednosti.
– Brzina interneta potrebna je da bi se naravno brže odradio posao, jer danas je odnos vremena i urađenog posla jednako kompatibilan i iz toga i slijedi- vrijeme je novac, kaže Bojan.
A taj novac, upravo zbog veze koja se često gubi, brojnim programerima umakne. Iako je gotovo najvažniji korak u sklapanju
– Kada pričate dva sata putem skajpa sa klijentom, to je duži vremenski period, i zamislite ako imate par prekida u tom razgovoru, i klijent se unervozi, onda više nije to to, pojašnjava Bojan. )
Da razloga za poboljšanje mreže ima, pokazalo je istraživanje Open Signala prema kojem je BiH od 95 zemalja svijeta u dnu po brzini mobilnog interneta. Najbolja je Јužna Koreja, a BiH je iza Avganistana.
Zoran Đurić, profesor na Elektro-tehničkom fakultetu, ističe da je po istim tim istraživanjima, prosječna brzina interneta veća nego u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji ili u nekim druigm državama i daljem okruženju.
Razlog zbog kojeg je malo ko zadovoljan brzinom interneta u BiH mogao bi biti u činjenici da Bosna i Hercegovina ima 71 internet servis provajdera, oko 2.700.000 korisnika putem fiksnih i više od 1.200.000 korisnika putem mobilnih mreža.
– Podsjetiću da BiH treba da usvoji sektorsku politiku telekomunijacija koja je iscurila još 2012. godine. Sve to treba da stoji u strateškom dokumentu na nivou države, kaže Boris Kujundžić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Kada će se to desiti, od Ministarstva komunikacija i transporta BiH nismo uspjeli saznati.
– U ovom trenutku mi ne posjedujemo klasičan, odnosno zadovoljavajući softverski alat koji bi nam omogućio da kod svakog provajdera provjerimo kakva je stvarna brzina interneta, dodaje Kujundžić.
Prilike za zloupotrebu operaterima su date i u ugovorima koje potrošač sa njima potpisuje.
Većina ih se već u startu ogradi, i u ugovor unese član prema kojem je obavezna isporučiti samo 50 odsto od maksimalno dogovorene brzine.
Koliku brzinu zaista dobijamo pokazuju različiti takozvani „spid testovi“, ali ni oni često nisu vjerodostojni.
