Hrvatski narodni sabor BiH uputio je otvoreno pismo poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH povodom usvajanja “Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH i njenih entiteta sa ciljem etno-nacionalnih podjela i snaženje separatističkih tendencija”.
U pismu koje je potpisao predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH Božo Ljubić ističe se da je federalni Predstavnički dom usvojio pomenutu rezoluciju na sjednici 21. marta kojoj nisu prisustvovali poslanici hrvatskih stranaka, tj. članice HNS. Zbog toga, kako je istaknuto, rezoluciju smatraju po više osnova suprotnom Ustavu BiH, te izrazito štetnom po primjenu evropskih vrijednosti u BiH, stabilizaciji njenog hronično nestabilnog političkog života, poboljšanje međunacionalnih odnosa i procesu evropskih integracija.
Prema navodima HNS, rezolucija je antidejtonska i antiustavana jer negira temeljna načela Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH i načelo konstitutivnosti naroda. Naime, njom se pozivaju potpisnice Dejtona na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi, ali se potpuno ignoriše Aneks 4, tj. Ustav BiH, zbog odredbi u Preambuli koje su 2000. godine potvrđene odlukom Ustavnog suda, a odnose na konstitutivnost naroda, jer “označavanje u Preambuli Ustava BiH Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip ustava BiH kojim se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH”, kao i Odlukom Ustavnog suda BiH U 23/14 iz 2016. godine koja daje pun legitimitet ustavnom konceptu konstitutivnih naroda”.
HNS podsjeća da je rezolucija antidejtonski i antiustavan čin, što znači i da je rušenje ustavno-pravnog poretka ne samo politički neprihvatljivo nego i zakonski kažnjivo djelovanje. Ističe i da ona produbljuje međunacionalne podjele, provodi unitarističku, nacionalističku velikobošnjačku agendu i promoviše entitetsku državnost.
Njeno usvajanje, kako se navodi, samo je osnažilo i produbilo nacionalne podjele, i ponovo pokazalo da se bošnjačke stranke zalažu za unitarističku, a hrvatske za federalističku agendu.
Inicijativa za njeno usvajanje potekla je nakon usvajanja Rezolucije Evropskog parlamenta od 15. februara u kojoj je eksplicitno navedeno da BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uslovi, a politički lideri da rade na uvođenju neophodnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, poštujući načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, rezolucija Predstavničkog doma koja se i na principijelnom nivou protivi načelima federalizma direkno je suprotstavljena Rezoluciji Evropskog parlamenta, što ugrožava bh. perspektive prema članstvu u EU.
Rezolucija negira, ističe HNS, postojeći ustavni poredak BiH i zagovara poredak na načelima suprotnim i duhu i slovu Ustava BiH. “U slučaju entiteta FBiH njegov je federalni karakter neporecivo potvrđen ne samo njegovim ustavnim poretkom, već i službenim ustavnim imenom, te je plašenje javnosti navodno predstojećom i prijetećom federalizacijom bilo tog entiteta, bilo cijele BiH, ne samo štetan već i apsurdan čin”, navodi se u tekstu pisma.
Zbog toga, osporavajući federalistička načela i na njima utemeljen poredak BiH, Rezolucija zagovara antifederalistička, odnosno unitaristička načela poretka i uređenja, suprotno i duhu i slovu Ustava BiH.
Rezolucija posmatra konstitutivne narode kao zatvorene etničke zajednice, navodi HNS. “Takvoj retrogradnoj i antievropskoj praksi mi suprotstavljamo primjenu načela suvremene, predstavničke demokratije, u kojoj za dolazak na bilo koju dužnost namijenjenu političkom zastupanju konstitutivnih naroda mora biti presudna većinska izborna volja glasača koji se na službenom popisu deklarišu kao pripadnici tih naroda. Konstitutivni narodi pri tomu moraju biti shvaćeni kao otvorene nacionalne zajednice u koje pojedinci nezavisno o svojoj etničkoj pripadnosti slobodnom voljom mogu u političkom smislu stupati i iz njih istupati, te iz toga povlačiti pravo glasa za određena tijela vlasti u skladu sa zakonskim procedurama”, navodi se u pismu.
Rezolucija želi održati i pojačati nacionalnu prevlast Bošnjaka nad Hrvatima u FBiH, navodi se u pismu, i dodaje da se ona ogleda u mogućnosti da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH čak i u slučaju da svi Hrvati u FBiH glasuju za drugog kandidata, čime je FBiH, de facto, pretvorena u bošnjački entitet, odnosno entitet s bošnjačkom dominacijom. Rezolucija, načinom usvajanja potvrđuje takvu dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima u FBiH.
Ustavno-pravna teorija i politička praksa nedvosmisleno su pokazale da svi oblici nacionalne supremacije u pojedinim dijelovima, pa i u cijeloj BiH, postoje upravo zbog nedosljedne primjene i izigravanja Ustavom propisanih federalističkih aranžmana, a ne zbog samog federalističkog karaktera tih aranžmana, kako se implicira rezolucijom. Namjera rezolucije zato nije ukidanje nego jačanje nacionalne supremacije, i to u prvom redu Bošnjaka nad Hrvatima u Federaciji BiH, navodi se u pismu HNS.
Ta rezolucija ruši hijerarhiju, ovlašćenja i nadležnosti tijela vlasti u BiH, a Predstavnički dom zahtijeva od Predsjedništva BiH i MIP-a BiH da njen tekst upute inostranim tijelima, iako to nije po nadležnostima utemeljeno. Ovakvim postupkom se Predsjedništvu BiH i MIP-u sa zahtjevom obratio samo jedan dio entitetske zakonodavne vlasti, te oni takav zahtjev mogu jedino odbiti, bez ikakvog utemeljenja da se zbog toga pozovu na političku odgovornost. U suprotnom bi čak mogli s pravom biti optuženi za rušenje ustavnog poretka BiH, tj. za davanje supremacije vašem domu nad svim ostalim tijelima državne i entitetske zakonodavne vlasti, navodi HNS.
Zbog svih navedenih razloga, HNS je pozvao sve poslanike bošnjačkih stranaka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH da povuku pomenutu rezoluciju, i naglasio da, ukoliko se njihovom zahtjevu hitno ne iziđe u susret, da će o antidejtonskom, antiustavnom, antievropskom, nedemokratskom, unitarističkom i hegemonističkom karakteru čina usvajanja rezolucije obavijestiti sva nadležna tijela Evropske unije i njene članice, te preduzeti odlučne političke mjere u cilju zaštite Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, evropskog puta, te hrvatske konstitutivnosti i ravnopravnosti.
