Pčelari odavno znaju da ako u svojim košnicama imaju dobre matice imaju i osnovu da razviju jake pčelinje zajednice koje će donijeti višak pčelinjih proizvoda. Ako imaju loše matice, bilo koje mjere koje preduzmu za stvaranje jakih pčelinjih zajednica neće dati željeni rezultat.
Završila se još jedna pčelarska sezona. Njen tok i krajnji ishod mogu se iskazati jednom jedinom rječi, a ona glasi: katastrofa! Zašto je tako? Ko nam je ovaj put kriv? Viša sila? Neko drugi? Važno je samo da mi nismo ništa krivi. Sve je propalo, ostala je samo nada.
Ostaje nada da će naredna godina biti bolja. Ako uspijemo sačuvati pčele do proljeća i ako se kockice slože biće meda. Biće svega… Ali.., nas uvjek nešto iznenadi, nekada nešto loše, a mnogo češće nešto dobro. Valjda smo se odviknuli od dobrote.
Da nas dobra pčelarska godina ne bi zatekla nespremne, moramo već sada razmišljati šta imamo, a šta nam nedostaje. Imamo li osnovu?
Znamo da je osnova bilo koje uspješne pčelarske proizvodnje dobra matica. Postoji stara pčelarska izreka koja glasi: „Kakva vam je matica, takva vam je i košnica“.
Pčelari odavno znaju da ako u svojim košnicama imaju dobre matice imaju i osnovu da razviju jake pčelinje zajednice koje će donijeti višak pčelinjih proizvoda. Ako imaju loše matice, bilo koje mjere koje preduzmu za stvaranje jakih pčelinjih zajednica neće dati željeni rezultat.
Znači, ako na pčelinjaku nemate većinu jakih pčelinjih zajednica, čak i ako se ispune ostali potrebni uslovi, nećete imati dobre pčelarske rezultate. Pri tom ne mislim samo na velike prinose pčelinjih proizvoda, nego i na nešto drugo isto tako značajno za pčelare.
Mislim na osmjeh na licu. Ako pčelarite sa lošim pčelinjim zajednicama nećete biti zadovoljni. Druženje sa pčelama neće vas opuštati. Rad sa pčelama biće mučenje. Pri tom uopšte nije važno, da li ste pčelar profesionalac ili ste pčelar hobista. Nije važno da li ste u pčelarstvu samo zbog novca ili se bavite pčelama iz zadovoljstva, zbog druženja sa prijateljima ili zbog ljubavi prema prirodi i njenom savršenstvu. Jedino pravo mjerilo uspjeha je osmjeh na licu. Ako osmjeha nema džaba vam silne tone meda, promašili ste.
Zbog svega navedenog, potrebno je ispuniti prvi i osnovni uslov za stvaranje jakih pčelinjih zajednica, a to je kao što znamo uvođenje dobre mlade matice u pčelinju zajednicu. Namjerno nisam napisao „mlade, kvalitetne,oplođene, selekcionisane i testirane matice“ kako često možemo pročitati u pčelarskim oglasima. Uopšte ne sumnjam da su matice koje se nude na tržištu mlade, dobre i oplođene. Ne sumnjam da će oni koji ih kupe biti zadovoljnji.
Ukazujem samo da činjenicu da iza selekcije i testiranja matica mora stajati odgovarajuća zvanična institucija, koja nakon provođenja određenog selekcijskog programa i nadzora nad njim, uzgajivaču matica daje certifikat o selekciji. Samo matice do kojih se došlo kroz takav jedan zvaničan selekcijski program su zvanično selekcionisane i testirane. Sve ostalo je nezvanično, ali to ne znači da su takve matice loše.
Pčelari praktičari znaju da lošu maticu treba zamijeniti boljom što je prije moguće. To znači da dobru maticu možemo uvesti u pčelinju zajednicu bilo kad tokom aktivne pčelarske sezone. Postoji preporuka da se sve matice na pčelinjaku mijenjaju svake, a najkasnije svake druge godine bez obzira da li su dobre ili loše. Da li ćemo tako raditi zavisi od tehnologije pčelarenja koju primjenjujemo, odnosno od toga koliko intenzivno iskorištavamo pčelinju zajednicu tokom godine. U principu, moj je stav da dobru maticu ne treba mijenjati dok god je dobra, odnosno dok god može da razvije jaku pčelinju zajednicu.
Takođe, postoji i preporuka da se mlade matice uvode u pčelinje zajednice radi sprječavanja rojenja i povećanja prinosa. Nije sporna činjenica da su pčelinje zajednice sa mladom maticom manje sklone rojenju. Ipak, znamo i za pojavu, kako se u narodu kaže, parojka i bijelih pčela. Tu se ne radi o drugom i trećem roju, nego o uzastopnom rojenju novih zajednica sa mladim oplođenim maticama.
To znači da prisustvo mlade matice u pčelinjoj zajednici neće samo po sebi onemogućiti rojenje, nego je potrebno izbjeći i pojavu svih onih uslova koji dovode pčele u rojevo raspoloženje, a koji su uglavnom poznati pčelarima.
Kada je u pitanju povećanje prinosa pčelinjih proizvoda u prisustvu mlade matice, to je bilo predmet istraživanja pčelarskog instituta Ribnoe. Istraživaje su prenijeli prof. Mladenović i Stevanović u svojoj knjizi Uzgoj visokokvalitenih matica. Istraživanje kaže da se uvođenjem mlade matice u pčelinju zajednicu na samom početku glavne paše unos nektara može povećati za 153,3%. Trajanje tog radnog elana traje oko14 dana.
Zanimljivi su ovi zaključci istraživanja, zar ne? Zašto ovo ne bi smo uveli u našu praksu? Iz ovih zaključaka proizlazi i to da uvođenje mlade matice u pčelinju zajednicu nakon glavne paše neće imati značajan uticaj na prinose u nastavku sezone. Isto tako je i sa narednom sezonom.
Da li smo do sada bili u zabludi? Saznanja iz ovog istraživanja je kod nas teško iskoristiti. U našim uslovima, gdje je glavna paša bagrem, jako je teško do početka njegovog cvjetanja doći do dobre mlade matice, čak i ako bismo ih nabavili negdje s juga.
Možemo i sami uzgojiti mlade matice, ali naglašavam da one moraju biti i kvalitetne. To je problem. Proljetni vremenski uslovi često ometaju proces uzgoja matica, pa matice budu mlade i oplođene, ali je njihov kvalitet ponekad upitan. Ako takve matice dodamo u jake pčelinje zajednice na početku bagremove paše, pčele osjećaju da one nisu u redu i počinju tihu smjenu.
Čim se u zajednici pojavi matičnjak, radno raspoloženje opada i naravno, prinosi se smanjuju. Matice koje bi smo nabavili sa juga nisu prilagođene našim klimatskim uslovima. I one obično budu zamijenjene tihom smjenom uz isti rezultat, smanjenje prinosa.
Nakon bagremove paše možemo uspješno primjeniti ovu metodu za neku drugu pašu, ali uvijek treba imati na umu da povećani nagon za unošenjem nektara traje jako kratko vrijeme, a najduže 14 dana.
Razmislite o svojim pčelarskim rezultatima. Kakvu tehnologiju primjenjujete? Možete li rad sa pčelama prilagoditi ovim čudnim vremenskim prilikama? Planirajte iduću pčelarsku sezonu. Biće kakva bude. Nemojte samo da opet bude kriv neko drugi. Bez obzira na loše iskustvo iz ove godine, osmjeh na lice i medno…(BHPČELAR)
