Sudije Suda BiH za koje postoji sumnja da su za vreme rata učestvovali u stravičnim zlostavljanjima zarobljenih srpskih civila pobunile su se protiv zaključaka Visokog sudskog i tužilačkog saveta (VSTS) BiH o proveri njihove prošlosti.

Kritikujući prekjučerašnju odluku VSTS kojom se nalaže provera Infromacije Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS o sudijama i tužiocima za koje postoje dokazi da su učestvovali u torturi nad Srbima, iz Udruženja sudija Suda BiH saopšteno je da se time čini “neotklonjiva šteta sudijama”.

– Ovakvo postupanje je dovelo do trajne nesigurnosti među nosiocima pravosudnih funkcija te poljuljalo poverenje građana u pravdu i pravosudne institucije na nivou BiH – navodi se u saopštenju Udruženje sudija Suda BiH.

“EuroBlic” je, inače, došao u posed brojnih potresnih svedočenja preživelih žrtava stravične torture u bošnjačkim ratnim logorima i kazamatima za Srbe u kojima se protiv devet sadašnjih sudija Suda BiH iznose konkretni dokazi o njihovoj nečasnoj ulozi za vreme rata. To su sudije Davorin Jukić, Šaban Maksumić, Mirsad Strika, Mira Smajlović, Hilmo Vučinić, Redžib Begić, Mirza Jusufović, Halil Lagumdžija i Džemila Begović. Za pristrasnost i diskriminaciju Srba u procesima koji su za vreme rata vođeni pred pravosudnim organima tzv. Republike BiH preživeli Srbi u svojim svedočenjima takođe optužuju i sadašnje tužioce Tužilaštva BiH Dževada Muratbegovića, Ibru Bulića, Remziju Smailagića, Seida Marušića, Miroslava Markovića i Senu Uzunović.

Predsednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović za “EuroBlic” kaže da pokušaj osporavanja informacije koju su nadležne institucije Srpske predale VSTS u vezi s ratnom ulogom pojedinih sudija i tužilaca Suda i Tužilaštva BiH, predstavlja nabolji dokaz da je navedena infromacija pogodila tačno u metu.

– Naravno da oni za koje postoje dokazi o njihovoj nečasnoj ulozi za vreme rata sada to pokušavaju da ospore, pozivajući se na navodni pritisak na pravosuđe i nanošenje štete ugledu prozvanih sudija. Za one koji su prekršili sve pravne norme i učestvovali u mučenju nevinih Srba nema mesta u pravosuđu, a verujem da će mnoge od njih jednog dana stići zaslužena kazna – kaže Mitrović.

Stare navike

O načinu na koji su sudije i tužioci koji iza sebe imaju kontroverznu ratnu prošlost nastavili da obavljaju svoj posao u posleratnom vremenu dovoljno govore podaci da se pred Sudom i Tužilaštvom BiH Srbi masovno optužuju i sude po Krivičnom zakonu BiH, koji predviđa drakonske kazne, dok se Bošnjacima i Hrvatima za ratne zločine sudi po blažem Krivičnom zakonu bivše SFRJ. Tako je za najteži ratni zločin – zločin protiv čovečnosti – potvđena optužnica protiv 184 lica, od čega je 160 Srba, 22 Hrvata i dva Bošnjaka.

Davorin Jukić

Protiv sudije Suda BiH Davorina Jukića tadašnjem Centru javne bezbednosti Srpsko Sarajevo 7. marta 2001. godine bila je podneta krivična prijava pod optužbom da je kao sudija Okružnog vojnog suda tzv. Armije BiH u Sarajevu od 1992. do 1995. počinio više krivičnih dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava. U prijavi se, između ostalog, navodilo i to da je Jukić prisiljavao brojne Srbe koji su protivpravno bili zatvarani po logorima u Sarajevu da potpišu pripremljena priznanja o navodnom naoružanju koje su posedovali. Kao jedan od najdrastičnijih primera navodi se slučaj Božidara Obradovića, kojem je, prema tvrdnjama svedoka, sudija Jukić za vreme montiranog suđenja stavljao na glavu šubaru s kokardom, lepio mu na lice lažnu bradu, a kao uslov da mu ne izrekne smrtnu kaznu Jukić je od Obradovića tražio da pristupi tzv. Armiji BiH.

Šaban Maksumić

Sudija Suda BiH Šaban Maksumić, koji se u javnosti nedavno “proslavio” izricanjem oslobađajuće prvostepene presude Naseru Oriću, u svedočenjima brojnih srpskih logoraša iz zloglasne kasarne “Viktor Bubanj” navodi se kao osoba koja se kao sudija Okružnog vojnog suda tzv. Armije BiH nije uzdržavala čak ni od ličnog učešća u premlaćivanjima i mučenju srpskih zatvorenika. Maksumić se kao osumnjičeni  navodi u prijavi CJB Srpsko Sarajevo iz 2001. godine, a na teret mu se stavljalo oduzimanje srpskim logorašima prava na nepristrasno suđenje, kao i izricanje osuđujućih presuda bez valjanih dokaza. Svedoci navode slučaj logoraša Sretka Damjanovića za kojeg je Maksumić, navodno, lično naređivao stražarima da ga tuku kako bi potpisao pripremljenu izjavu o krivici, a u svedočenstvima se navodi i to da se Maksumić javno hvalio kako u kasarni Viktor Bubanj “pegla četnike” i “trenira boks”.

Mirsad Strika

Sudija Suda BiH Mirsad Strika od 1985. godine obavljao je dužnosti sudije u Vojnom sudu Sarajevo i Okružnom vojnom sudu u Zenici, a zatim je svoje pravosudne funkcije obavljao i kao Okružni vojni tužilac u Sarajevu. O angažmanu sudije Strike u Okružnom vojnom sudu tzv. Armije BiH u Zenici za vreme rata postoje brojni materijalni dokazi iz kojih je vidljivo da je on najčešće bio angažovan u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila iz tog grada, što se može jasno videti iz presude protiv Vlajka Topalovića od 30. oktobra 1992. godine, zatim presude Siniši Topaloviću od 28. septembra 1992, kao i presude koju je izrekao Vukanu Kuprešaku 1. oktobra 1992. Sudija Strika je takođe izdavao rešenja o produžavanju pritvora protiv zarobljenih srpskih civila Vojislava Ljepića, Novice Kisića, Jove Ljepića, Milorada Jovičića.

EuroBlic