Svijet obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Ustanovljen 2005. godine, svaki 27. januar podsjeća na dan kada je Crvena armija krajem Drugog svjetskog rata oslobodila koncentracioni logor Aušvic u Poljskoj, gdje je ubijeno više od milion zatvorenika, uglavnom Јevreja. Dok se preživjeli prisjećaju, svjetski lideri upućuju poruke mira, uz obećanje da se Holokaust nikada neće ponoviti.
Svaka slika ili predmet dragocjen je svjedok istorije, naročito za one koji su preživjeli Holokaust. Mirjam Griver, sada sedamdesetogodišnjakinja, pamti dane kada je njen otac 1944. godine odveden u koncentracioni logor.
“Pogledajte, ovo je moj otac i ovaj čovjek s podignutom glavom je moj otac. Zaista izgleda poput njega.“Niko nema pravo da oduzme nekome život”, rekla je Griver.
U Izraelu danas živi oko 50.000 onih koji su preživjeli Holokaust, a u nacionalnom muzeju otvorena je izložba pod nazivom “Sjećanja”. Izraelski predsjednik Reuven Rivlin istakao je da je Aušvic bio najveća fabrika smrti u istoriji čovječanstva i pozvao svijet da se suzdrži od ektsremizma i antisemitizma.
Šef američke diplomatije Reks Tilerson položio je vijenac na Spomenik herojima Varšavskog geta uz poruku da Zapad neće dozvoliti da se ikada više ponove tragedije kao što je bio Holokaust.
“Aušvic-Birkenau bio je mjesto nezamislivog horora. Ovo nas podsjeća da ne možemo nikad, baš nikad, biti ravnodušni kada se ukaže lice zla”, izjavio je Tilerson.
Događaji tokom Drugog svjetskog rata i danas predstavljaju teret mnogim državama. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc podsjetio je da i njegova zemlja snosi istorijsku odgovornost za zločine u Drugom svjetskom ratu, te naglasio da je borba protiv antisemitizma prioritet Vlade.
Holokaust i genocid nad Srbima pamte preživjeli i iz naših krajeva. Nikola Banjac iz Kozarske Dubice kao dvanaestogodišnjak s porodicom je odveden u Јasenovac. Tu je i posljednji put vidio oca.
“Teška su to bila vremena i moje djetinjstvo, jer sam ipak imao samo 12 godina. Samo kad se sjetim toga ostanem bez riječi”, rekao je Banjac.
Polaganje vijenaca na Spomen-područje Donja Gradina (Foto: RTRS)
U Spomen-području Donja Gradina otvorena je izložba, u okviru koje su domaćoj javnosti predstavljeni predmeti, dokumenti i fotografije, kao svjedočanstva o zvjerskim ustaškim zločinima, počinjenim u logoru Јasenovac.
Tanja Tuleković, direktorka Spomen područja „Donja Gradina“ rekalje da ovo mjesto predstavlja najveće stratište koncentracionog logora Јasenovac i masovne grobnice.
“U njoj su upravo dokazi da se ovdje zaista desio jedan zločin ogromnih razmjera i o tome svjedoče masove gigantske grobnice”, naglasila je Tuleković.
Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježen je i u Banjaluci polaganjem vijenaca na jevrejsko spomen-obilježje na Novom groblju, i odavanjem počasti svim stradalim Јevrejima u Drugom svjetskom ratu.
Đorđe Mikeš, popredsjednik Јevrejske opštine Banjaluka, naglasio je da je od 600 Јevreja, viđenih građana Banjaluke, ostalo samo jedna porodica.
“To je mali djelić onoga što je Holokaust uradio Јevrejima širom svijeta”, rekao je Mikeš.
Banjaluka- spomenik stradalim Јevrejima u Drugom svjetskom ratu
„Konačno rješenje“ bilo je dio zvanične politike Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata, a podrazumijevalo je fizičku likvidaciju svih Јevreja na evropskom tlu. Da se ova politika dosljedno sprovodi i na Balkanu pobrinuli su se saveznici Njemačke, odnosno Nezavisna Država Hrvatska.
