Nakon što je Centar za istraživanje rata i ratnih zločina Srpske uputio dokaze o sumnjivoj ratnoj prošlosti za devet sudija i šest tužilaca Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, svim poslaničkim klubovima Predstavničkog doma dostavljen je prijedlog izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kako bi se konačno sankcionisali oni koji su u presudama diskriminisali Srbe.
Hiljadu stranica sa dokazima trenutno ispituje Kancelarija disciplinskog tužioca Tužilaštva BiH, ali u Centru od toga puno ne očekuju.
“Odredbe zakona i pravilnika nisu dale mogućnost da se lica tretiraju na takav način i da bude pokrenut disciplinski postupak protiv njih. Upravo u tom smislu je i VSTS rekao da je potrebno ući u izmjene zakona, a kasnije i samog Pravilnika kako bi i ta lica mogla proći one kontrole koje očigledno nisu prošle kada su imenovani na sudijsku i tužilačku funkciju”, kaže Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske.
Protiv spornih sudija i tužilaca i ranije su svjedočili srpski zarobljenici i logoraši. U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu ne žele da komentarišu inicijativu Centra za istraživanje rata, ali ni to što oni svoj prijedlog još nisu dostavili. Prethodnim zaključcima predviđala su se razrješenja dužnosti bez disciplinskog postupka, a nove tek treba da usaglase. Predsjednik Savjeta Milan Tegeltija za ATV poručuje da trenutno nemaju mehanizam za ispitivanje ratne prošlosti zaposlenih u bh. pravosuđu, ali da će rješenje naći uz pomoć Evropske komisije.
“Mi ćemo uskoro imati organizovanu takvu vrstu seminara, koji će se baviti upravo ispitivanjem generalno prošlosti zaposlenih u pravosudnim institucijama, tako da prije nego što održimo takvu vrstu seminara zajedno sa Evropskom komisijom, ja neću davati nikakve detalje”, kaže Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić podržava inicijativu Republičkog centra, ali po svemu sudeći, kaže, nema nade da će se u ovom mandatu taj zakon i usvojiti.
“To je veoma poželjan zakon, ali mislim da više nema vremena. Postoji mogućnost da se održi još jedna sjednica, to je 4. septembra, ali ja sumnjam u nju. Na posljednjoj sjednici Parlamenta nikad se ne donose ozbiljne odluke. Tako da ni ta, u populističkom smjeru, kako idu poslanici sada, neće se dogoditi da se stavi na dnevni red”, smatra Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Sporne sudije i tužioci, prema tvrdnjama Republičkog centra, u pravosudne institucije zasjeli su od 2003. do 2007. godine, a bili su na funkcijama u vojnim sudovima u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Goraždu i Tuzli. Na ukupno 1.421 godinu zatvora osudili su 91 lice srpske nacionalnosti.
