“Nauče životinju da ide jednom stazom od tačke A do tačke B. Za to koriste šumske puteve, udaljene od zvaničnih graničnih prelaza. Nakon što nekoliko puta tuda prođu sa njom bez ikakvog sumnjivog tereta, natovare je i puste da sama pređe rizični dio, naravno oni su u blizini, ali pokušavaju izbjeći eventualno hapšenje ukoliko naiđe Granična policija”
Ne zna se gdje završe magarci i konji sa kojih policija skine tovare droge, najčešće na granici između Albanije i Crne Gore.
Iako su krijumčari usavršili metode prenošenja opijata, upućeni tvrde da nije mali broj onih koji najčešće džakove marihuane i dalje šumskim stazama prenose na leđima životinja.
Iz Uprave policije nijesu odgovorili “Vijestima” šta čine sa životinjama u slučajevima kada pronađu drogu i i koliko je takvih slučajeva bilo u proteklih pet godina.
Nezvanično, saopšteno je da tada službenici te institucije “samo” pokupe maruhuanu i ostave magarce i konje…
Međutim, životinja koju šverceri koriste sredstvo je izvršenja krivičnog djela i kao takva morala bi biti oduzeta, a potom i smještena na adekvatno mjesto.
U taj postupak morali bi biti uključeni tužilaštvo i Veterinarska inspekcija.
Za razliku od životinja, policija oduzima automobile u kojima šverceri prenose drogu.
Iz Uprave carina kazali su da za proteklih pet godina nijesu imali zapljene narkotika gdje su kao transportno sredstvo korišćenje životinje, ali i kakva je njihova obaveza ako otkriju drogu.
“U skladu sa članom 23 Zakona o carinskoj službi, ovlašćeni carinski službenik koji prilikom sprovođenja nadzora otkrije opojne droge, oružje ili druge opasne stvari koje se neovlašćeno prenose, dužan je da ih bez odlaganja oduzme, a lica kod kojih su pronađeni, vozači i prevozna sredstva zadrži i bez odlaganja obavijesti nadležnog državnog tužioca. O daljem postupanju sa transportnim sredstvima i robom koja je predmet krivičnog djela, odlučije nadležni tužilac u skladu sa propisima”, odgovorili su iz Uprave carina.
Objasnili su i kakav je postupak u situacijama kada otkriju životinju koju vlasnik nije prijavio prilikom unosa u carinsko područje Crne Gore.
“U slučajevima kada Uprava carina otkrije žive životinje koje vlasnik nije prijavio prilikom unosa u carinsko područje Crne Gore, roba je predmet carinskog prekršaja i oduzima se u skladu sa Carinskim zakonom. Uprava carina obavještava Veterinarsku inspekciju koja nalaže preduzimanje mjera u skladu sa posebnim propisima, što podrazumijeva smještanje živih životinja u karantin i druge mjere. Nakon sprovedenih mjera, Veterinarska inspekcja daje instrukciju o daljem postupanju sa robom”, pojašnjeno je iz Uprave kojom rukovodi Vladan Joković.
Nezvanični izvori iz policije pojašnjavaju zbog čega i kako šverceri koriste životinje u prenošenju droge:
“Nauče životinju da ide jednom stazom od tačke A do tačke B. Za to koriste šumske puteve, udaljene od zvaničnih graničnih prelaza. Nakon što nekoliko puta tuda prođu sa njom bez ikakvog sumnjivog tereta, natovare je i puste da sama pređe rizični dio, naravno oni su u blizini, ali pokušavaju izbjeći eventualno hapšenje ukoliko naiđe Granična policija”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.
Policija je nekoliko puta zvanično saopštavala da su zaplijenili džakove droge, koji su bili natovareni upravo na konjima ili magarcima.
U oktobru 2017. godine na granici između Crne Gore i Albanije uhapšen je tridesetogodišnji Podgoričanin L.R. koji je sa dvojicom muškaraca pokušao da na konju prokrijumčari 128 kilograma skanka iz Albanije u Crnu Goru.
Policajci iz Plava su prilikom obilaska rejona na planini Godilje, na šumskom makadamskom putu naišli na tri osobe koje su vodile konja natovarenog sa pet velikih torbi.
Šverceri su se razbježali kada je policija pokušala da ih kontroliše, ali je Podgoričanin uhapšen nakon kraće potjere.
“Nakon kraće potjere i pregleda terena policijski službenici su lišili slobode L.R. iz Podgorice. Kod osumnjičenog je pronađeno pet velikih torbi u kojima su se nalazila 122 veća pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana tipa sknak, ukupne težine 128,4 kilograma”, saopšteno je tada iz Uprave policije.
Mjesec kasnije graničari iz Tuzi napravili su zasjedu šverceru koji je na leđima magarca pokušavao da prokrijumčari skank u Crnu Goru. “Službenici Odjeljenja graničene sigurnosti Tuzi su 11. novembra 2017. godine, u blizini mjesta Poprati, postupajući po operativnoj informaciji, na pješačkoj stazi koja vodi preko granične linije iz Albanije u Crnu Goru postavili zasjedu. Oko 5.30 sati primijetili su osobu koja se kreće pješačkom stazom i vodi magarca natovarenog sa dvije vreće. Kada je osoba primijetila policajce, počela je bježati u pravcu Albanije. O događaju je obaviještena policija Albanije. Pregledom terena, policajci su pronašli dvije vreće u kojima su se nalazila 52 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, tipa skank, ukupne težine oko 33,5 kilograma”, saopštili su tada iz Uprave policije.
Policija nije u saopštenjima precizirala što su uradili sa životinjama nakon zapljene droge.
Magarac se vraća kući
Vlasnik farme magaraca Darko Saveljić objašnjava da će se magarad vratiti sama kući gdje god da ih neko odvede prije toga. “Ako se to uopšte radi (šverc droge na životinjama), to moraju biti naši magarci. Ne ulazim u to da li se to radi ili ne, ali ako živi tu i poćerate ga da nosi nešto, on će da se vrati doma…Ako bi se to radilo u Crnoj Gori na način kako vi pitate, ti magarci bi morali biti crnogorski magarci kako bi pronašli put do kuće. Zato što kad magarca izvedete na pašu, on će da se vrati kući. Ako bi bio albanski magarac i vi ga poćerate preko granice on će se vratiti sa tovarom tamo, ako neko nema sa njim”, objašnjava Saveljić.
Rekao je da na Farmi pokušavaju da zaštite magarca od izumiranja. “Jer je on dio crnogorske prirodne i kulturne baštine. Bilo ih je na hiljade, danas ih nema ukupno 150, sa mojom farmom”, objasnio je Saveljić.
Dodao je da magarci pomažu u liječenju autizma, da na farmi omogućavaju jahanje magaradi djeci koja imaju probleme sa hodom, ali i da je to azil za tu vrstu životinja.
Ipak, niko ga nije zvao da preuzme “zaplijenjene magarce”.
“Ako bi nam ponudili magarce, imamo ih gdje”, rekao je on.
