Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH odbacio je Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH kojim je bilo predviđena zatvorska kazna do pet godina za poricanje genocida i ratnog zločina.
Protiv su bili srpski i četiri hrvatska delegata. Predlagač izmjena zakona hrvatski delegat Zlatko Miletić najavio da će od Visokog predstavnika zatražiti da nametne taj zakon.
Kontinuirano, zadnjih 10-tak godina kroz parlamentarnu proceduru pokušava se negiranje genocida i ratnog zločina proglasiti krivičnim djelom. Za Srbe to je neprihvatljivo kažu u Klubu Srba pogotovo zbog nedavno objavljenih dokumenata iz arhiva tajnih službi koja “bacaju” novo svjetlo na ratne događaje 90-tih. Dodatni razlog je onemogućavanje odbrane optuženim za ratni zločin.
– Dakle to su razumljivi razlozi. Da nijedan optuženi za ratne zločine ne bi smio da kaže da to nije uradio, da ima dokumenta da tog dana nije ni bio na tom mjestu jer bi bio sankcionisan – istakla jeDušanka Majkić delegat u Klubu Srba u Domu naroda PS BiH (SNSD).
Predlagač i zagovarač zatvorske kazne za poricanje genocida i ratnog zločina i zabrane davanja imena ulicama, ustanovama, gradovima po licima presuđenim za ratni zločin, DF-ov Zlatko Miletić zatražiće pomoć Visokog predstavnika mada sam priznaje da ne očekuje da Valentin Incko nametna taj zakon.
– Јa ću taj zahtjev već poslati naredne sedmice, s obzirom da sam očekivao ovakav razvoj situacije. Mislim da smo propustili priliku da se svi suočimo sa tim, ali ostale kolege to ne žele da razumiju – smatra Miletić.
Majkićeva je istakla da nema ništa od nametanja zakona.
Kompletan Klub Srba i četiri od pet hrvatskih delegata odbili su Miletićev kao i prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH SDP-ovog Denisa Bećirevića koji predviđa zabranu kandidovanja i imenovanja na bilo koju javnu funkciju lica koja su osuđena za ratni zločin.
– Mi smo podržali ove prijedloge, ividjeli ste da je devet delegata bilo protiv, a nisu ni obrazložili zašto, a samo šest za – naveo je je Asim Sarajlić delegat u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH (SDA).
Sjednicu Doma obilježila je i rasprava o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Bakir Izetbegović optužio ih je za “čistku” bošnjačkih kadrova iz vrh bh. pravosuđa što za posljedicu ima brojne sudske procese protiv Bošnjaka za ratni zločin nad Srbima.
Odgovorenu mu je da su od osam najvažnijih pravosudnih funkcija, Bošnjaci kao i Srbi na čelu dvije institucije, Hrvati i predstavnik ostalih jedne dok je jedna nepopunjena. Slično je i u samom VSTS-u.
– Glavni disciplinski tužilac u VSTS i njegov zamjenik su Bošnjaci, glavni sekretar i njegovi zamjenici su Bošnjaci tako da nema nijednog argumenta da su Bošnjaci diskriminisani po tom pitanju – smatra Milan Tegeltija predsjednik VSTS-a.
Pozivanje predlagača krivičnog sankcionisanja poricanja genocida i ratnog zločina na sudske presude možda bi imalo smisla da pred Sudom BiH Srbi za ta djela nisu presuđeni 2020 godina a Bošnjaci, Hrvati i ostali zajedno 800 godina. Јoš porazniji odnos je pred Haškim tribunalom gdje su Srbi “počašćeni” sa 1.000 godina robije, a svi ostali zajedeno tri puta manje, 350 godina.
