Iz prijedorske Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije” upozoravaju da, zbog nedostatka prostora, ova ustanova kulture sve više liči na skladište.
Rad biblioteke otežavaju kutije sa bibliotečkom građom, ali i prijedorskog Muzeja Kozare, čiji je biblioteka podstanar od 1987. godine.
Kutije pune knjiga duž hodnika i prostorija, zakrčeni prolazi i nefunkcionalno Dječije odjeljenje, to je današnja slika prijedorske Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije”. Kap je prepunila čašu, poručuju iz ove ustanove kulture, jer je biblioteka već 33 godine “privremeni” podstanar Muzeja Kozare. Dijele kvadrate i račune, ali, kako kažu, “guše” jedni druge. Biblioteka skladišti građu po prijedorskim preduzećima.
Mara Ećim, direktorka Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije”, rekla je da su dobili “zeleno svjetlo” da potraže skladišni prostor kako bi oslobodili hodnike i odjeljenja, kako ova institucija kulture više ne bi izgledala kao skladište.
Tijesno je i u Muzeju Kozare. Ograničeni su na dvije stalne izložbe, a najveći problem im predstavlja nedostatak depoa.
– Muzej sada intenzivno radi arheološka istraživanja manastira Đurđevac i planiramo nova istraživanja. Imamo i redovan otkup eksponata, a svake druge godine Likovnu koloniju “Sreten Stojanović”. Dakle, sve zbirke se povećavaju i potreban je depo – kaže Zoran Radonjić, direktor Muzeja Kozare.
Trajno rješenje je izgradnja kulturnog centra, tvrde u prijedorskoj Gradskoj upravi. Urađene su dvije verzije projekta, koji je uvršten u Integralnu strategiju razvoja grada Prijedora od 2014. do 2024. godine. Vrijednost projekta je preko četiri miliona maraka.
Monja Kasalović, načelnica Odjeljenja za društvene djelatnosti Grada Prijedora, rekla je da je Grad u nekoliko navrata kandidovao taj projekat prema eksternim donatorima, ali da nisu dobili podršku. Izrazila je očekivanje da će ipak biti prepoznata važnost ovog projekta i da će imati podršku, osim Grada Prijedora, i od resornog ministarstva i Vlade ili ostalih izvora.
Projektom je predviđeno da se prijedorski kulturni centar nalazi na mjestu nekadašnjeg bioskopa Mrakovica. U biblioteci se nadaju da će gradnja početi što prije, kako 66 hiljada knjiga konačno dobilo svoju matičnu kuću.
