Sve češće oscilacije vazdušnog pritiska i ogromne temperaturne razlike, osim što škode našem zdravlju, i te kako utiču na smanjenje produktivnosti na radnom mjestu.
Nagle promjene spoljne temperature i pritiska umanjuju unos kiseonika, a njegov nedostatak osjetan je i na našem radnom mjestu. Nivo koncentracije je veoma nizak, našem organizmu se konstantno spava i postajemo neefikasni.
– Nagle promjene temperature teško padaju organizmu jer mu je potrebno vrijeme kako bi se za te promjene i pripremio. U danima kada je temperatura niska, termoregulacioni centar mozga “izdaje naređenje” da se organizam ubrza. Međutim, kod naglih oscilacija, kada na primjer temperatura ode naglo uvis, organizmu treba vrijeme da to prihvati – objašnjava prim. dr Petar Borović, ljekar specijalista.
Problem teškog prilagođavanja osjetnim temperaturnim razlikama, prema riječima dr Borovića, leži u krvnim sudovima.
– Vremenom, krvni sudovi postaju čvrsti i tu nastaju problemi, ti ljudi najviše pate. Kad je toplo, krvni sudovi se naglo šire da bi topla krv došla i da bi preko kože isparavala. S druge strane, stari, zakrčeni krvni sudovi ne mogu da reaguju na vrijeme, toplota se gomila u tijelu… – kaže ovaj doktor.
– Posebno u velikim gradovima gdje kiseonika manjka, ljudi su tromi, usporeni, ne radi im se, nismo efikasni, a refleksi kasne… Vlaga u vazduhu, koncentracija kiseonika, pritisci počinju da djeluju jedni na druge, dok naš organizam počinje da pati – smatra dr Borović.
Najčeše smo tromi, objašnjava on, jer ne vježbamo, ne pijemo dovoljno tečnosti, ili ipak nismo uzimali dovoljne količine antioksidanasa.
Dobra produktivnost leži u regulisanoj ishrani
– Čim počne proljećni umor, treba promijeniti jelovnik. Potrebno je smanjiti masnu i začinjenu hranu i stavljati akcenat na što je moguće više voća i povrća. Početi dan sa čašom vode, nakon koje popiti sljedeću u kojoj ćemo u vodu razmutiti dosta limuna i meda – savjetuje sagovornik.
Osjećaj umora, razdražljivosti i nervoze tipičnih za ovo vrijeme, malaksalosti, lošeg sna posljedica je slobodnih radikala. Njih, prema riječima dr Borovića, jedino mogu da ih kompenzuju antioksidansi (vitamin C, zink, selen…), te u danima sa velikim razlikama u spoljnoj temperaturi treba uzimati voće i svježu salatu.
– Kada bi ljudi uveli vježbanje prije spavanja i ujutru, kada bi imali ritam pijenja vode prije svakog obroka, značajno bi podigli svoj imunitet i dobili na produktivnosti. Ovako, efekat rada se smanji za 20, 30 pa čak i 40 odsto jer se “vučemo”… Pijemo kafu, kafa podigne nivo hormona stresa, ubije vitamin B koji je prekopotreban za produktivnost – zaključuje ovaj doktor.
