Uticaj većih vremenskih promjena na zdravlje nije ništa novo.

Još su Stari Grci znali za promjene vremena, a Hipokrat, otac moderne medicine je govorio da ne možemo dati terapiju ako ne znamo vremenske promjene.

Međutim, mi smo danas svjedoci sve većih oscilacija, jer nam temperatura varira u jednom danu više od deset stepeni.

Kako promjene vremena utiču na ljude?

– Nekada smo vjerovali da one pogađaju samo meteoropate, ali danas možemo da kažemo da pogađaju sve ljude, a ne samo hroničare – kaže za Telegraf primarijus dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, i dodaje:

– Sada imamo promjene vremena i iz toplog u hladno, i iz hladnog u toplo, te daleko češće promjene iz toplog u hladno nego obrnuto. Onda obično imamo više meteoroloških faktora koji igraju ulogu na zdravlje ljudi, ali su najčešći faktori promjena temperature, zatim promjena vlažnosti vazduha, promjena atmosferskog pritiska, tu spada i grmljavina, kiša… Ali uglavnom promjena temperature i vazdušnog pritiska su jedni od ključnih.

Doktorka upozorava da hroničari jako reaguju, posebno oni koji imaju kardiovaskularna oboljenja.

– Posebno kada dođe do promjene temperature kada idemo iz toplog u hladno, jer organizam tada nastoji da zadrži tu temperaturu, i onda se krvni sudovi skupljaju, zbog čega dolazi do povišenja krvnog pritiska, koji, ako se ne reguliše, može da izazove mnoga druga oboljenja kao što su infarkti mozga ili srca ili pluća. Sa druge strane, hroničarima poput asmatičara ili oni koji imaju opstruktivne bolesti pluća, jako smeta vlažnost vazduha, tako da su česti asmatični napadi. Isto tako kod tih naglih promjena vremena javljaju se gastritične tegobe – nabraja doktorka.

Ona ističe da to znači da kod naglih promjena vremena ljudi moraju da budu pod nadzorom doktora, da regulišu svoju terapiju, i da, kako ističe, kada je napolju toplo – smanje svoju terapiju, jer se tada krvni sudovi šire i pritisak pada.

Međutim, nagle promjene vremena ne pogađaju samo hroničare. One pogađaju i djecu, pogotovo manju, ali i stare ljude, jer kod njih nije ustaljen balans hormona.

– Djeca nam budu često napeta, razdražljiva, nervozna, loše spavaju… Nagle promjene vremena sve pogađaju, znamo da svi mi reagujemo glavoboljom, vrtoglavicom, pospanošću, nesanicom, razdravljivošću… Tu su nervoza i napetost. Sve su to simptomi koji svako od nas osjeća prilikom te nagle promjene – ističe Obradovićeva.

Sa druge strane, kaže, tu su oni kod kojih su ti simptomi znatno više izraženi.

– Meteoropate burnije reaguju, zato što kod njih taj hormon stresa luči u većoj količini i podstiče čitav niz drugih reakcija u organizmu. Tako da se oni mnogo teže prilagođavaju na nagle promjene vremena – naglašava doktorka.

Osim toga izdvaja i reumatičare, koji osjećaju bol.

– Poznato je i da oni koji su imali neku operaciju isto osjećaju bol na mjestu svojih ožiljaka, jer ako je napolju vazdušni pritisak snižen, onda tečnost iz našeg organizma ima tedenciju da izađe, a ožiljak nije elastičan i ne može da se širi, zbog čega se osjeća bol. Isto tako i reumatičari imaju pojačan bol u zglobovima, jer je u njima dosta tečnosti koja vrši pritisak na oboljelu zglobnu čašicu i to boli. Takođe, imamo bol i u sinusnim šupljinama ako su oboljele, jer i vazduh ima tedenciju da izlazi iz šupljina, a onda vrši pritisak na sluzokožu – nabraja Obradovićeva.

Kako reagovati?

Na pitanje kako možemo da se odupremo ovim tegobama koje izazivaju nagle promjene vremena, doktorka kao prvu pomoć ističe – san.

– Prije svega moramo da se trudimo da imamo dobar san od sedam do osam časova. Zatim, fizička aktivnost je lijek koji mijenja mnoge lijekove, a ne postoji lijek koji mijenja fizičku aktivnost. Shodno našim godinama možemo da radimo vježbe ili šetamo, kada je lijepo vrijeme, ali ne i po visokim temperaturama – kaže doktorka.

Sem toga, naglašava, moramo da unosimo dosta tečnosti da nadoknadimo ono što naš organizam izbaci putem znojenja, u suprotnom može da nam padne pritisak i dođe do vrtoglavice, a možda i kolapsa.

– I što manje unošenje enefgetskih napitaka kao što je kafa. I naravno što manje cigareta, jer kada se zapali cigareta, deset minuta po njenom gašenju krvni sudovi su suženi – ističe Obradovićeva i na spisak dodaje i vođenje računa o adekvatnom oblačenju:

– Pamučna tkanina do naše kože i slojevito oblačenje, da ne bi došlo do toplotnog udara kada je toplo vrijeme.

Kada su nagle promjene vremena, onda nas i virusi i bakterije češće posjećuju, upozorava doktorka, pa tako doktori primijećuju povećane respiratorne infekcije, a zbog promjene pritiska imaju i dosta posjeta pacijenata sa kardiovaskularnim tegobama, prenosi Telegraf.

– Ono što je vrlo bitno je da se trudimo da imamo pozitivnu energiju. Osmijeh na lice i sve će se lakše prebroditi – zaključuje Obradovićeva.

Izvor: Telegraf.rs