Odluka Ustavnog suda BiH o Člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske objavljena je u Službenom listu BiH, čime je stupila na snagu.
Ustavni sud BiH je početkom februara donio odluku, prema kojoj se poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala Narodna Skupština Republike Srpske, krajem 2019. godine.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević i sudija Miodrag Simović su dali izjavu o neslaganju s odlukom većine.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske odmah su reagovali, naglasivši da je Ustavni sud BiH iz čisto političkih razloga proglasio neustavnim Član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske, ukazavši da, prema Ustavu, BiH nema svoju imovinu, već ona pripada entitetima.
Nakon reagovanja iz Republike Srpske zbog ovakve odluke Ustavnog suda BiH kojom se otima imovina Srpske, Narodna skupština je 17. februara, na posebnoj sjednici, donijela zaključke kojima je, između ostalog, odlučeno da se obustavi rad predstavnika Srpske u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
I u Mišljenju Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU od 29. maja prošle godine navedena je potreba reforme Ustavnog suda BiH, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, što je jedna je od preporuka koje BiH mora da ispuni na putu ka EU.
U Mišljenju je navedeno da će BiH morati temeljno da poboljša zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, među kojim je pod tačkom 4.d. i ova koja se odnosi na strane sudije u Ustavnom sudu BiH.
Predstavnici klubova poslanika SNSD-a, HDZ-a i Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skuštine BiH 25. februara predali su u proceduru zajednički Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koje je do sada birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać pojasnila je tada u izjavi za Srnu da je zakon, koji je predat u redovnu proceduru, potpuno u skladu sa preporukama Evropske komisije i zasnovan na Ustavu i realnim potrebama ovog društva da sazri.
Ona je navela da su SDS i PDP obavijestili Klub poslanika SNSD-a da smatraju da sudije u Ustavnom sudu treba da biraju entitetski parlamenti i dodala da taj prijedlog nije u skladu sa Ustavom BiH.
Za sudije Ustavnog suda BiH može biti biran samo državljanin BiH sa pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog renomea, piše u Prijedlogu zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH koji su u parlament BiH uputili parlamentarci iz Srpske.
U Prijedlogu zakona navedeno je da trojici sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat danom stupanja ovog zakona na snagu.
Prijedlogom zakona je predviđeno da će izbor domaćih sudija koje će zamijeniti strane biti obavljen tako što ih imenuje Predsjedništvo BiH, a potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju Prijedloga zakona navedeno je da su ustavni osnov za njegovo usvajanje odredaba Ustava BiH u kojima je navedeno da bi troje sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon više od pet godina trebalo birati na drugačiji način.
– Parlamentarna skupština BiH ni nakon 15 godina nije usvojila zakon kojim će na drugačiji način biti propisan izbor troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon. Procesna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH je utvrđena u Ustavu BiH – navedeno je u obrazloženju.
Kada je riječ o razlozima za donošenje zakona, predlagači smatraju da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse neophodno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela.
– Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud BiH bi trebalo da predstavlja instituciju u kojoj je državni suverenitet BiH najviše došao do izražaja. S ciljem dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od razloga ima za cilj da se u Ustavnom sudu BiH strane sudije zamijene domaćim kako bi jačale domaće institucije, a što je obaveza BiH u procesu evropskih integracija – piše u obrazloženju.
Za sprovođenje ovog zakona, navedeno je u obrazloženju, u budžetu institucija BiH nije potrebno obezbijediti dodatni novac jer se i sada u budžetu Ustavnog suda BiH izdvajaju sredstva za plate i naknade međunarodnih sudija.
