Evropska energetska zajednica nedavno je uvela sankcije BiH zbog propusta u poštovanju Drugog i Trećeg energetskog paketa. Najspornija pitanja su zakon o regulatoru električne energije i gasa, te donošenje odluke o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac smatra da je to posljedica neadekvatne politike bivšeg ministra Mirka Šarovića i jedne od loših politika tadašnjeg Savjeta ministara, jer BiH nije primijenila neophodne obaveze iz energetskih paketa.
Iz Drugog energetskog paketa ostala je obaveza da BiH donese odluku o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata. Taj proces je u potpunom zastoju, jer nisam zatekao ni nacrt te odluke, kaže Košarac. Ističe da je formirana radna grupa koja radi isključivo na stavovima koje imaju nadležna entitetska tijela i na stanovištu da se moraju primjenjivati standardi iz 2018. godine ili najnoviji, a ne kako je to sada iz 2008. godine.
– Iz tog konteksta radna grupa je pripremila draft verziju odluke o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata koju ćemo shodno nomenklaturi i nekim drugim propisima u samom MSTEO u narednih 15 dana izanalizirati i onda ponuditi i Savjetu ministara, ali uz prethodnu saglasnost naravno entitetskih institucija – naveo je Košarac.
Iz Republike Srpske, koja se vrlo principijelno i dosljedno odnosi prema obavezama prema energetskoj zajednici ističu potrebu i spremnost za donošenje te odluke koja će biti usklađena sa evropskim standardima, te ocijenjuju uvredljivim što se u obrazloženju odluke o sankcijama navode neki posebni interesi koji se odnose na rafineriju nafte u Brodu.
– Ona već dvije godine ne radi i ne može se na njih niko pozivati da smo mi štitili njene interese. Mi smo u toku ove dvije godine mogli davno završiti taj posao da je bilo volje i kod njih, da kažem na drugoj strani, pa i u samom Sekretarijatu energetske zajednice. U tom smislu nije bilo napora čini mi se koji bi bili dovoljni da riješimo ovo pitanje – rekao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đoki
Đokić dodaje i da je Srpska pokrenula pitanje markiranja goriva na nivou BiH čime bi se spriječio uvoz i stavljanje u promet određenih vrasta tečnih energenata koji nemaju potreban kvalitet i koji mogu nanijeti štetu potrošačima. Kada je riječ o trećem energetskom paketu postavlja se pitanje zakona o regulatoru električne energije i gasa.
– Republika Srpska je prihvatila prednacrt tog zakona, radili smo na njemu nekoliko. I smatrali smo da smo time završili posao i da je takav zakon mogao da ide u parlamentarnu proceduru, odnosno da bude predložen preko Savjeta ministara. To se nije desilo zato što federalna strana nije željela ni takav usaglašeni ili u dobroj mjeri iskoordinisani zakon da podrži – dodao je Košarac.
Naglašavajući da je u ovom slučaju veoma važno da entiteti sačuvaju svoje nadležnosti i da je apsolutno neprihvatljiv bilo kakav prenos na bh nivo, i Košarac potvrđuje da je problem u Federaciji koja je odstupila od dogovora i obaveza prema energetskoj zajednici.
– Problem ponovo stoji u Federaciji koja se vrlo jasno izrazila i za njih je to neprihvatljivo. Oni žele poseban zakon o gasu što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo što je na kraju krajeva i za politiku kabineta ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa neprihvatljivo i u tom kontekstu problem stoji trenutno u Federaciji BiH u tome što oni ne daju saglasnost na ovaj zakon – kaže Košarac.
Ukoliko Federacija uskoro ne bude dala saglasnost na ranije dogovoreni zakon o regulatoru električne energije i gasa, Košarac najavljuje mogućnost da se on ipak uputi u proceduru, ali i dodaje da se i na ovom pitanju ogleda loša politika prošlog saziva Savjeta ministara i da je neobjašnjivo da su iz kabineta Mirka Šarovića izašla dva sadržaja jednog istog zakona.
