Potpredsjednik Narodne skupštine RS Milan Petković juče je tokom svog obraćanja na posebnoj sjednici NSRS o povećanju plata, predstavio plan za povratak toplog obroka za radnike u Republici Srpskoj.
Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
Mogućnosti povećanja prihoda vraćanjem toplog obroka u Republici Srpskoj.
Nesporno je da se topli obrok nalazi u strukturi prihoda u zemljama okruženja, ali i velikom broju evropskih zemalja, i o njemu se uglavnom ne pregovara jer je aksiom.
Kod nas u Republici Srpskoj je ranijim zakonskim rješenjem on uskraćen za 54.600 radnika od kojih u javnoj upravi (uključujući i prosvjetu) ima 38.200, u zdravstvenom sektoru 15.200 i fondovima 1.250 zaposlenih.
Budući da neće doći do većeg značajnog rasta neoporezivog dijela dohotka, jer je Vlada prihvatila da se isti poveća na 700, a ne predloženih 1000 konvertibilnih maraka, a što će limitirati porast potrošnje i ograničiti kreditnu sposobnost radnika. Jedan od načina za povećanje plata bi bio i uvođenje, odnosno vraćanje toplog obroka koji bi se u prvoj varijanti mogao limitirati na neoporezivih 100 KM. To bi, pored definisanih 700 KM, bio već ozbiljan pomak u prihodima radnika, posebno onih sa niskim primanjima koji se najviše iseljavaju iz Srpske i smanjuju nam biološku osnovu društva, uvodeći nas u veći demografski debalans. Tako da ovakva mjera ne samo što podiže prihode i potrošnju, već i pozitivno djeluje na ostanak stanovništva.
I laicima je jasno da što prije budemo povećali plate nećemo biti toliko izloženi odlasku ljudi pogotovo poslije pandemije.
Takođe, nije zanemariv rast prihoda u procentima jer kada oni sa najnižom platom od 540 KM dobiju topli obrok od 100 KM to je za njih skoro 20%, a oni sa prihodom od 1000 KM, kao npr. medicinske sestre, bi imale povećanje prihoda od 10%, a bolje plaćena zanimanja kao doktori ili inženjeri (plate od 1700-2000 KM) bi imali povećanje od 5-7 %, što bi bilo i pravednije riješenje u odnosu na životni standard navedenih zanimanja.
Dakle, ovo povećanje plata je čak procentualno veće od današnjeg zakonskog rješenja a i traži nešto manje sredstava za primjenu.
Ukratko, odgovornost za ono što slijedi i razumjevanje budućih događaja i izazova treba definisati odmah, jer kasnija ”ad hok” rješenja koja bi se donosila u krizi, nemirima ili iznudici, bila bi sigurno sa većim opterećenjem i teže provodiva.
Za ovakvu mjeru postoji skoro stopostotna podrška sindikata i velika podrška poslovne zajednice.
Kao ozbiljni ljudi, izračunali smo i koliko bi to iznosilo opterećenja po budžet Republike Srpske.
Ukupno topli obrok (5 KM puta 20 dana), na godišnjem nivou- NETO 65.580.000 KM.
Doprinosi za PIO 20.060.020 KM
Doprinosi zdravstvo 13.011.905 KM
Dječija zaštita doprinos 1.843.353 KM
Doprinos nezaposlenim 650.595 KM
Ukupno doprinosi iznose 35.565.873 KM
Poreska osnovica 72.866.667 KM
Porez na dohodak 7.286.667 KM
Dakle, TOPLI OBROK BRUTO iznosi 108.432.540 KM.
Idući korak je definisanje sredstava i vrijeme kada bi se ovo rješenje moglo uvesti. Što se tiče budžetskog zahvata, ukoliko bi ova sredstva bila neoporeziva iznos bi bio 101.145.873 KM ili neoporeziva i oslobođena doprinosa kada bi iznos bio 65.580.000 KM na godišnjem nivou.
Zaključak je da je rast primanja neminovan i da porast poreskih prihoda koji je u Republici Srpskoj evidentan mora biti usmjeren i u povećanje plata i naknada i mora se na vrijeme projektovati i rješenje i sredstva.
Ovo rješenje je možda i najpravednije i navodimo ga ne samo kao alternativu da se zna unaprijed, nego i kao osnovu za buduću politiku plata koja ima i razvojnu komponentu jer spriječava iseljavanje i pokazuje socijalnu empatiju, jer najviše pomaže radnicima sa najmanjim primanjima.
