Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH: Gdje bi nas odvela NASILNA CENTRALIZACIJA

Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

A kuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

Najveća postratna kriza

Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

Valentin Incko

Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

Nezamislive posljedice

Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

– Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

– Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

– Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

Početak

Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

– Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

– Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.