Produbljivanje političke, izborne i ustavne krize u BiH je neminovnost nakon propasti trodnevnih bošnjačko-hrvatskih pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, pod okriljem američko-evropskih posrednika. Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj, upozorio je da povlačenje iz pregovora oko izbornog zakona “neće biti prihvatljiva opcija”. Međutim, Borelj nije imenovao krivce za fijasko pregovora u Neumu.
Prošli su mjeseci, nizali se sastanci, potrošeno je stotine sati razgovora. Ipak, međunarodni medijatori Metju Palmer i Angelina Ajnhorst napustili su BiH neobavljenog posla. Ni mediteranska klima u Neumu nije “otoplila” odnose Bošnjake i Hrvata, dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH dalji je nego kada je američko-evropski dvojac pokrenuo “nemoguću” misiju. Kao da su slutili propast pregovora, poručili su da izbora mora biti, makar i po postojećem Izbornom zakonu.
– Ustavni sud BiH stavio je van snage određene odredbe Izbornog zakona, čime bi formalno imali problem kao što smo svojevremeno imali sa organizovanjem izbora u Mostaru kada je Ustavni sud stavio van snage određene odredbe , tako da mi formalno pravnih uvjeta za organizovanje izbora nemamo – naglasio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Brže-bolje predsjednik CIK-a požurio je da demantuje Čovića. Uvjerava da će izbora biti u prvoj nedjelji oktobra ove godine, bez obzira na ishod pregovora o Izbornom zakonu, jedino je kaže problem novac.
– Čekamo odobrenje ili ne odobrenje ministarstva finansija da nam se sa programa za posebne namjene odobre sredstva za organizaciju izbora. Tražimo četvrtinu sredstva u odnosu na proračun 2020. godine, znači 1.054.000 KM, a ukupno bi bilo 4.227.000 KM – kaže Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.
Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH naglašava da izbori u nijednoj zemlji ne zavisi od finansijskih sredstava.
– CIK po starom običaju priča samo o novcu, pod istim izgovorom su prolongirali lokalne izbore 2020. godine. Pozivam ih da se bave svojim poslom, da radi što je potrebno, vrati povjerenje CIK-a – istakao je Tegeltija.
Poznato je da CIK nema povjerenje vodećih srpskih i hrvatskih stranaka koje participiraju u Savjetu ministara. Ipak, novca će biti, uvjeren je Tegeltija, ali znatno manje da će biti izbora, nakon kraha “neumskih” pregovora i najave hrvatske strane da bi mogla bojkotovati izbore u oktobru 2022, ako budu održani po sadašnjem Izbornom zakonu.
– Nisam siguran da li će i pod kojim uslovima Biti održani izbori 2022. jer je očigledno postoji mnogo otvorenih pitanja, da mnogi politički subjekti najavljuju da nisu spremni da pod ovim uslovima idu na izbore ali izbori neće zavisti od finansijskih sredstava o kojima govori CIK – dodao je Tegeltija.
Iako su verbalno podržali nastavak razgovora za 4-5 dana, niko ne vjeruje u njihov uspjeh. Hrvati ne odustaju od legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu i federalnom Domu naroda. Bošnjačke stranke, pak, otvoreno zazivaju reformu države u kojoj nije važno kako se ko zove, ali je važno da je Bošnjaka više od 50 odsto, nametanje principa jedan čovjek-jedan glas već je jednom ovu zemlju odvelo u rat.
– Za izmjenu ustav BiH i Izborni zakon moraju glasati predstavnici SNSD-a, HDZ-a BiH i opozicije u Republici Srpskoj, bez toga nema izmjena, oni neće glasati za ta savršena rješenja koja mi predlažemo a to je da se probudimo u građanskoj BiH, u kojoj je svaki čovjek jedan glas – naglasio je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.
Јurica Gudelj, urednik portala “dnevnik.ba Mostar”, ističe da je problem u Federaciji između Hrvata i Bošnjaka.
– Preko Izbornog zakona odlučuje se u kojem će se smjeru kretati ova država, hoće li to biti država tri u svemu jednakih konstitutivnih naroda ili savez dvije teritorija:Republike Srpske pod srpskom dominacijom i Federacije pod bošnjačkom dominacijom, a Hrvati ostaju višak – naglašava Gudelj.
Јavnim priznanjem da mu je cilj da se probudi u “građanskoj Bosni”, Konaković se svrstao uz bok Bakira Izetbegovića i drugih bošnjačkih lidera. Srpskim i hrvatskim političarim sve to je za nauk da u budućim razgovorima o izmjeni Izbornog zakona vode računa da ih ne “uhvati san” u Bosni, po mjeri sarajevske čaršije.
