Hrvatska kuna uvedena je u opticaj 1941. godine, u periodu kada su na području skoro čitave NDH-a izvedeni prvi masovni zločini nad srpskim stanovništvom, poznati kao „Ilindanski pokolji”, govori istoričar Memorijalnog muzeja na Mrakovici Boris Radaković.
Prema njegovim riječima, na ovaj način NDH, nastojala je da se se što više udalji od jugoslovenskih tradicija, koje su smatrane srpskim hegemonizmom.
Republika Hrvatska devedesetih godina prošloga vijeka, opet je uzela kunu za svoju novčanu jedinicu. Nije pazila na osjećanja srpskog naroda kojeg su relikti krvave
prošlostu, među koje spada i kuna, podsjećali na genocid koji su oni ili njihovi preci doživjeli u NDH – govori Radaković za „Večernje Novosti“.
Uvođenje kune umjesto hrvatskog dinara početkom devedesetih godina prošlog vijeka, u jeku rata za samostalnost, izazivalo je brojne kritike, jer je često vezuju za ustašku ideologiju, govori istoričar Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Dragoslav Ilić.
Koliko je sada hrvatsku kunu moguće vidjeti kao simbol NDH ili ustaštva, to je sada pitanje. Ona možda jeste jedna od recidiva, moglo bi se reći, ali jedan u čitavom nizu koje je danas prihvatila Republika Hrvatska. Najveću vezu predstavljaju ustaški nosioci vlasti koji su upotrebljavali izjavu „Za dom spremni!“ i uveli novac pod nazivom kuna. To nije mala veza – rekao je Ilić za „Večernje Novosti“.
