Predsjednik Boračke organizacije grada Prijedora Vojislav Kondić izjavio je Srni da su ciljevi novog rukovodstva povećanje broj članova sa sadašnjih 8.500 na 11.000, kao i da se intenzivnijim radom na terenu približi problemima boračke populacije i ojača ulogu mjesnih odbora kao ključne organizacione jedinice.
Kondić je ocijenio da uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka pokazuje da se Republika Srpska kreće u pozitivnom smjeru, te istakao da je za svaku pohvalu taj potez prvenstveno Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite i Vlade Srpske i da je prioritet pomoći borcima da ostvare svoja propisana prava.
On je potvrdio da je najava uvođenja jedinstvenog boračkog dodatka dovela do toga da se prijavljuje veliki broj ljudi koji dosad nisu bili u sistemu, ali ne samo onih iz šeste i sedme kategorije koji nisu ni bili obuhvaćeni pravima, te je i razumljivo da se nisu ranije javljali, nego čak i potencijalno prve kategorije koji ni 28 godina nakon rata nisu uradili ni kategorizaciju.
“U posljednjih petnaestak dana obradili smo oko 200 zahtjeva. Naša komisija se sastaje dva puta sedmično, okupili smo tu kredibilne ljude, insistiramo na ozbiljnom pristupu i prikupljanju što više podataka, a za očekivati je da ima i pojedinaca koji bi ostvare šta im ne pripada. Sve sumnjive slučajeve prosleđujemo centralnoj komisiji, jer se ne može prihvatiti da podnosilac zahtjeva ne može da sjeti ko mu je bio komandant bataljona, ko komandir čete, a ko voda. Sjećamo se ko nam je u miru u JNA bio neposredni starješina, a kamoli u ratu”, naglasio je Kondić.
Govoreći o reviziji u sistemu boračko-invalidske zaštite, Kondić je naveo da od toga ne treba bježati i da je postupak revizije normalna stvar, ali da ne smije počivati na lažnim svjedočenjima.
“Da bi se reklo da je neko neobjektivno kategorisan prvom, a neko neobjektivno šestom, treba imati neke dokumente. Vojne evidencije nisu lako dostupne i zato je jednostavnije pokrenuti postupak po prijavi sumnje, ali na način da onaj ko prijavi iz zlurade namjere ili zavisti snosi posljedice, budući da sam postupak provjere iziskuje nemale resurse”, ukazao je Kondić.
On je naveo da u sistemu gradskog Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu ima na evidenciji između 13.000 i 14.000 demobilisanih boraca, korisnika sistemskih prava i da bi bilo idealno da su svi oni ujedno i članovi Boračke organizacije, kao najveće i najreprezentativnije.
“Pozivam sve naše prijatelje i braću saborce da se ujedinimo. Naša vrata su otvorena i pojedincima, ali i svim boračkim organizacijama da uđu u kolektiv, a zadrže ime, status, način i program rada, i da tako ostvarimo sabornost svih boraca u ovom gradu”, poručio je Kondić.
Kondić je istakao da se upravo završavaju pregovori o pristupanju jedne od organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata u kolektivitet Boračke organizacije grada Prijedora i da se očekuje da ovih dana u kolektivno članstvo aplicira još jedna boračka organizacija koja je do sada djelovala samostalno.
“Dešava se da pojedinci rade na podjeli Boračke organizacije, a radi se o strukturama ljudi koji su 28 godina bili na rukovodećim mjestima. Nažalost, nisu prihvatili činjenicu da su ove godine na izborima izgubili povrjerenje boraca i u ovom momentu pokušavaju da djeluju kao opozicione političke partije i umjesto da se približimo jedni drugima, da nam pomognu iskustvom i znanjem, oni svoju energiju troše na dalje podjele boračke populacije”, upozorio je Kondić.
On je najavio da će članarina od iduće godine iznositi jednu KM umjesto pola KM mjesečno, a da će ubuduće pomoć i podršku iz tog fonda solidarnosti ostvarivati samo oni koji su i formalno članovi i koji plaćaju članarinu, što do sada nije bio slučaj.
“Nismo ni moralno obavezni da pomožemo čovjeku koji nema osjećaja da i drugom treba pomoć. To možda zvuči brutalno. Međutim, ovdje znaju doći ljudi koji od svojih ličnih invalidnina odvoje po 30 KM godišnje za taj fond. Ako neko drugi smatra da mi sebi dajemo ingerencije koje nemamo, onda ćemo svoje članstvo morati zaštititi jednom ovakvom naoko rigoroznom odlukom”, pojasnio je Kondić, precizirajući da je pomoć prvenstveno i gotovo isključivo namijenjena nezaposlenim demobilisanim borcima.
On će do kraja godine zajedno sa svojim zamjenikom Slavenkom Banovićem i predsjednikom skupštine Brankom Pilipovićem održati radne sastanke s predsjedništvima svih 50 mjesnih boračkih organizacija, a čiji se izabrani predstavnici više neće zaobilaziti kada je u pitanju bilo koja odluka u vezi sa bilo kojim članom ili bilo kojom aktivnošću organizacije, kao i da će pokušati da se 150 KM godišnje za rad svake mjesne boračke organizacije, poveća na 300 KM jer se taj iznos nije mijenjao gotovo 20 godina.
“Imamo veliku podršku gradske vlasti. Moramo reći stavka za funkcionisanje organizacije nije jedina nego se redovno izdvajaju i dodatna namjenska sredstva za obilježavanje važnih datuma i banjske rehabilitacije gdje je ove godine rekordan broj demobilisanih boraca koristi banje – 72, u poređenju sa lanjskih 55, a zahvaljajući razumijevanju rukovodstva grada na čemu smo im veoma zahvalni”, dodao je Kondić.
Prema njegovim riječima, insistiraće se i na tome da sva radna tijela Boračke organizacije grada Prijedora budu funkcionalna, usvojiće se akti koji nedostaju i poboljšati postojeći, prvenstveno radi sprečavanja izbornih manipulacija.
