Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da u ovakvom bh pravosudnom sistemu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne može imati pravično suđenje jer mu sudi neustavni Sud BiH, po optužnici neustavnog Tužilaštva, po neustavnom Zakonu, i to sve zbog neustavnog Kristijana Šmita, a za krivično djelo postupanja po Ustavu.
“Stvarni cilj apsurdnog sudskog procesa protiv predsjednika Republike je potpuna prekompozicija, odnosno rekonfiguracija državnog uređenja BiH kroz konačan sudski obračun sa, narodnom voljom, izabranim predstavnikom”, rekao je Karan za Srnu.
On je naglasio da je riječ o vrhuncu 30 godina mučnih i nedemokratskih izmjena državnog uređenja BiH kroz odluke visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH.
“Potpuno je apsurdna situacija u kojoj se našlo bh pravosuđe, a to je da neustavni Sud i Tužilaštvo BiH, postupajući po procesnim pravilima donesenim mimo Ustava, uz odluke nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika kao povod za pokretanje procesa, vodi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske koji je izabran od naroda”, rekao je Karan za Srnu.
Zbog svega navedenog, naveo je on, potrebno je jasno i nedvosmisleno odbaciti bilo kakav razgovor o legitimitetu procesa protiv predsjednika Dodika.
“Prvo, BiH je jedinstvena u svijetu po ustavnopravnoj situaciji u kojoj vrhovni pravosudni organi, ustvari, predstavljaju neustavne i nezakonite organe, nepravne organe. Sudska vlast i njeno uređenje po Ustavu BiH prepušteni su entitetima, odnosno entitetskim ustavima i zakonima, a tek kasnije je nasilno formirana na nivou BiH”, pojasnio je Karan.
Drugo, dodao je profesor ustavnog prava, BiH nije ni suverena ni nezavisna što se manifestuje i činjenicom da sama ne donosi svoje zakone jer postoji druga vlast iznad nje, visoki predstavnik, koji stvara i primjenjuje (ne)pravo.
“Visoki predstavnici su, svojim djelovanjem i vaninstitucionalnim formiranjem Suda i Tužilaštva, dvostruko prekršili Ustav i pravna pravila, a takvo nametnuto i neustavno bh pravosuđe poprimilo je obilježja zavisnog, i funkcioniše pod selektivnim uticajem određenih političkih struktura”, istakao je Karan.
Treće, rekao je on, Kristijan Šmit, koji sada želi da obavlja poslove i personifikuje instituciju visokog predstavnika, nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, te samim tim nema ovlašćenja za obavljanje ove dužnosti.
“Odluke ovakvog lica nemaju nikakvu pravnu snagu i u savjesnom i zakonitom postupanju ni u kom pogledu ne mogu biti povod za pokretanje krivičnog postupka”, ukazao je Karan.
Četvrto, naveo je Karan, Sud i Tužilaštvo BiH pored svih navedenih nedostataka vrše i selektivno procesuiranje na štetu jednog (srpskog) naroda, i kao takvi oni predstavljaju mjesto za modeliranje političkog sistema u BiH.
“Stoga, posmatrajući postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog neprovođenja odluka takozvanog visokog predstavnika uočavamo da se njim želi odrediti sudbina Republike Srpske i uopšte sudbina srpskog naroda na ovim prostorima”, naveo je Karan.
Sud BiH zakazao je za ponedjeljak, 16. oktobra, ročište na kojem bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić trebali da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.
