Plastika ima negativan uticaj na životnu sredinu, a poseban negativan uticaj na zdravlje ljudi ima kada postane otpad, ističe specijalista higijene i zdravstvne ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Borka Kotur. .
Koturova je povodom Dana planete Zemlje za Srnu izjavila da supstance koje se dodaju plastici kako bi se dobile određene karakteristike /čvrstoća, elastičnost, boja…/ mogu dodatno da utiču na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Velikom zagađenju, prema njenim riječima, naročito doprinosi korišćenje jednokratne plastike, jer se ona odmah nakon upotrebe odbacuje.
Koturova je navela da se Dan planete Zemlje obilježava svake godine 22. aprila u cilju jačanja svijesti ljudi o očuvanju prirode, a različitim događajima i akcijama nastoji se skrenuti pažnja na opasnost zbog porasta globalnog zagađenja, koja prijeti životu na Zemlji.
“Ovogodišnja tema je `Planeta protiv plastike` koja poziva da se širi svijest o rizicima po zdravlje koje nosi upotreba plastike, s ciljem ukidanja svih oblika jednokratne upotrebe plastike”, navela je Koturova.
Ona podsjeća da je upotreba plastike postala neizostavna u različitim granama privrede i u svakodnevnom životu čovjeka.
“Globalna proizvodnja plastike povećana je dvadeset puta od 1960. godine i dostigla je 322 miliona tona do 2015. godine. Ovako visoka i rasprostranjena upotreba dovela je do stvaranja velike količine plastičnog otpada”, ističe Koturova.
Ona je naglasila problem mikroplastike, koja je prisutna u raznim proizvodima, od kozmetičkih proizvoda do flašica za vodu.
“Može biti primarna, kada se mikroplastika dodaje u razne proizvode ili sekundarna kada nastaje od većih komada različitim načinima usitnjavanja. Prenosi se vazdušnim putem, a preko otpadnih voda završava u vodotocima, morima i okeanima i ulazi u lanac ishrane vodenog svijeta a zbog svoje perzistentnosti ostaje zauvjek u živim organizmima”, ističe Koturova.
Ona podsjeća da je prvi Dan planete Zemlje 1970. godine mobilisao milione Amerikanaca iz svih sfera života da pokrenu moderni ekološki pokret, baveći se pitanjima zagađenja vode, vazduha, uticaja pesticida na zdravlje ljudi.
“Od tada, Dan planete Zemlje evoluirao je u najveći građanski događaj na Zemlji, aktivirajući milijarde ljudi u 192 zemlje da zaštite našu planetu i bore se za svjetliju budućnost. Danas, Dan planete Zemlje, predstavlja priliku da se zajednice okupe kako bi se, pored podizanja svijesti o ekološkim problemima, preduzele i akcije na očuvanju prirode”, ističe Koturova.
Neprofitna organizacija posvećenja Danu planete Zemlje “Ertdej” /Earthday.org/ postavila je jasne ciljeve kako bi se proizvodnja plastike smanjila za 60 odsto do 2040.
“Ertdej” navodi da je na prvom mjestu širenje svijesti o šteti koju plastika nanosi zdravlju ljudi, životinja i cjelokupnom biodiverzitetu.
Godišnje se proizvede 380 miliona tona plastike. Samo u posljednjih 10 godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. vijeku.
Plastika se razlaže u mikroplastiku /čestice prečnika do pet milimetara/ i nanoplastiku /do jednog mikrometra/, pri čemu oslobađa otrovne hemikalije koje dospivaju u hranu, vodu i vazduh.
Nanoplastika, kako navodi ova organizacija, može dospjeti u krvotok, a u istraživanjima je dokazano njeno prisustvo u srcu, plućima i mozgu životinja i ljudi.
Za pravljenje plastične boce za vodu potrebno je šest puta više vode nego što sadrži sama boca, a u istraživanju koje su vodili naučnici sa Univerziteta Kolumbija otkriveno je da litar flaširane vode u prosjeku sadrži oko 240.000 nanoplastičnih fragmenata.
“Ertdej” se zalaže da se najkasnije 2030. potpuno ukine proizvodnja plastike za jednokratnu upotrebu.
Jedan od najvećih izvora mikroplastike je brza moda, a ova organizacija ukazuje da ta industrija godišnje proizvede više od 100 milijardi odjevnih predmeta.
Prema podacima ove organizacije, 85 odsto odjevnih predmeta završi na deponijama ili spalionicama, a samo jedan odsto se reciklira.
Neprofitna organizacija posvećenja Danu planete Zemlje poziva na ulaganje u inovativne tehnologije i materijale za izgradnju budućnosti bez plastike.
