Poznati češki dokumentarista Vaclav Dvoržak tvrdi da će, na osnovu dokumenata do kojih je došao, film koji će uskoro snimiti o događajima u Srebrenici 1995. godine biti mnogo bliže istini o Srebrenici, nego zaključci do kojih je u presudama došao Haški tribunal.
“To ni slučajno nije bio genocid”, istakao je Dvoržak.

On kaže da su nesreću u Srebrenici kreirali Bošnjaci i Srbi, a da je treća strana koja je najviše doprinijela tim događajima – međunarodna zajednica i njena neuravnotežena politika vođena na Balkanu.

“U mom filmu o Srebrenici, o tome kako je do svega došlo i šta se zaista dogodilo, govoriće i insajderi iz najmoćnijih obavještajnih agencija”, naglasio je Dvoržak.

On je naveo da ima preliminarni dogovor sa jednim od najviših oficira CIA da u njegovom filmu govori o ratu u BiH. Riječ je o čovjeku koji je od 1991. godine u Sarajevu radio na analizama i projekcijama eventualnog rata u BiH.

Dvoržak kaže da je britanska rezolucija o Srebrenici jedan od razloga što je odlučio da snimi dokumentarac o Srebrenici čija će prva klapa pasti krajem novembra, a trebalo bi da bude završen do jula 2016. godine.

“Vidjećemo šta su to Britanci htjeli da sakriju rezolucijom u NJujorku i zašto su insistirali da u ovaj dokument uđe i to da bi svako dalje istraživanje Srebrenice bilo krivično djelo”, rekao je Dvoržak.

Govoreći o terorizmu u svijetu, on ističe da se ne može očekivati poboljšanje situacije ako Zapad ne bude samokritičan i ne osudi svoju vlastitu politiku koja je NATO omogućila međunarodni teror.

“Teroristički napad u Parizu je strašna tragedija, baš kao i onaj nad Sinajem kada je pao ruski avion. Ipak, svijet mora da shvati da je Francuska jedna od zemalja koje su podržale džihad u BiH, terorističko bombardovanje civila u Srbiji i na Kosovu, bombardovanje Srba u BiH”, kaže Dvoržak.

On podsjeća da Francuska ima svoj udio i u “srebreničkoj laži”, prenose “Večernje novosti”.

Dvoržakov film “Oteto Kosovo” iz 2008. godine bio je prvi dokumentarac u EU koji je o Koosvu, Srbima i ulozi NATO 1999. godine ispričao “drugačiju priču”.

SRNA