Uz popis, državna imovina, prvorazredno je političko pitanje za budućnost BiH. Ponovo je otvoreno, pismom visokog predstavnika Valentina Incka predsjedavajućem Savjeta ministara Denisu Zvizdiću i Komisije za državnu imovinu BiH Zvonimiru Kutleši.
Incko je u pismu naveo da imovinom s koje je skinuta zabrana, mogu raspolagati jedino institucije BiH.
To je pokušaj oduzimanja teritorije RS, upozorio je pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević, koji je i član Komisije za državnu imovinu BiH.
Kaže da je Incko zaobišao entitetske institucije. Uz ovo, i zaključak Savjeta ministara da sve odluke Komisije budu proslijeđene bh. Pravobranilaštvu i Ministarstvu finansija i trezora, radi knjiženja te imovine na BiH.
Decenijsko sporenje Republike Srpske i BiH oko vlasništva nad državnom imovinom na teritoriji Srpske svojim pismom zakomplikovao je Valentin Incko. Na Zvizdićevu adresu stiglo je, izgleda slučajnost, sedam dana nakon sjednice nadležne Komisije na kojoj su skinute zabrane raspolaganja sa bivše kasarne „Luka Vukalović“ u korist Grada Trebinja i zemljišta u Tesliću na kojem je izgrađeno 800 kuća u korist izbjeglih Srba. Incko ne misli tako i tvrdi da te odluke nemaju efekat po pitanju vlasničkih prava.
“Nisam vjerovao da visoki predstavnik može da napiše takvo pismo. Naime, on je napisao da ta imovina sa koje je skinuta zabrana raspolaganja je u stvari imovina koja pripada institucijama BiH i to je za Republiku Srpsku neprihvatljivo”, izjavio je Nikola Kovačević pomoćnik ministra pravde Republike Srpske.
U OHR-u objašnjavaju da Inckova preporuka, da imovina s koje je skinuta zabrana raspolaganja pripada državi BiH, utemeljena na odluci Ustavnog suda BiH iz 2012-te, kojom je podsjećamo samo osporeno pravo Narodnoj skupštini RS da donosi zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS ali se ne prejudicira status te imovine.
“Državnom imovinom koja je izuzeta iz zabrane raspolaganja mogu raspolagati jedino nadležne institucije koje predstavljaju državu BiH, kao legitimnog nosioca titulara i vlasnika imovine, u skladu sa relevantnom odlukom Ustavnog suda BiH”, saopšteno je iz OHR-a.
On pogrešno se pozivajući na tu Odluku kaže da je Ustavni sud BiH odlučio da je to imovina BiH, ako je to tako zašto je onda pod zabranom raspolaganja.
Tzv. gruntovni rat „začinio“ je i Savjet ministara BiH zaključkom da sve odluke nadležne Komisije budu dostavljane bh. Pravobranilaštvu i Ministarstvu finansija radi knjiženja na BiH. Potpuno su zaobiđene entitetske institucije.
“To praktično znači da bi imovinom u Trebinju, Banjaluci ili negdje drugo u Republici Srpskoj upravljali organi sa nivoa BiH a to je za RS neprihvatljivo”, kategoričan je Nikola Kovačević.
Osim političkih implikacija Inckovo pismo i zaključak Savjeta ministara BiH čija je suština da su institucije BiH titular imovine s koje je skinuta zabrana raspolaganja, nemaju pravno dejstvo na RS.
S druge strane ako Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdi prvostepenu presudu Suda kojom se blizu 12.000 kvadratnih metara zemljišta i objekti u Han Pijesku knjiži na BiH, Srpska bi bila teritorijalno okrnjena i dovedena u ozbiljna iskušenja u budućnosti.
