Ko je zabranio ruskom piscu Zaharu Prilepinu da uđe u BiH ni danas nije jasno. Predstavnici institucija koje su zadužene za bezbjednost i spoljnu politiku BiH pokušavaju da sa sebe skinu svu odgovornost, ali bez jasnog objašnjenja procedure kako se uopšte dolazi na listu onih koji ne mogu ući u BiH i ko na kraju tu odluku potpisuje. Ruska Federacija od Ministarstva inostranih poslova BiH još čeka pojašnjenje sporne situacije.
Ako je juče nekome i bilo jasno kako je Zahar Prilepin ispunio domaće medijske naslovnice kao najtraženiji ruski pisac, ali ne zbog djela nego zbog jedinstvene zabrane u svijetu, da ne smije ući jedino u BiH, danas je sve postalo još zamršenije. Nijedno ministarstvo BiH, ni bezbjednosti, ni spoljnih poslova, na sebe ne želi da preuzme spornu odluku o zabrani Prilepinu da pređe granicu BiH. Svi lopticu prebacuju na OBA BiH.
Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Dragan Mektić izjavio je za da nema uvid u akte Obavještajno-bezbjednosne agencije, te da “ona po zakonu može da proglasi neku osobu da je prijetnja po nacionalni interes i bezbjednost države”.
“Moramo reagovati. Nisam ni ja znao. Otkud znam koga oni drže na listi. Nikakvih više infomacija nemam, juče nisam bio u Sarajevu, kao ni danas, nisam u toku. Ne mogu da kažem ništa, mogu da pretpostavljam neke stvari, ali odakle mi potreba da to radim”, rekao je Mektić.”, dodaje Mektić.
Ministar inostranih poslova BiH Igor crnadak ističe da ni on nema veze sa ovim događajem.
Na pitanje da li je ovo pitanje bilo tema na Savjetu ministara i da li je on uopšte znao za ovo, Crnadak je odgovorio.
To nema nikakve veze sa mnom. Stavljanje na listu nepoželjnih nije dio spoljne politike”, naglasio je Crnadak.
Međutim, kako nezvanično saznajemo iz vrha OBA-e, odluku o Prilepinovom stavljanju na listu nepoželjnih u BiH nije donio pojedinac niti jedna agencija samostalno, nego je to odluka agencija i ministarstava. Ne želeći da izlazi u javnost, naš izvor je rekao da pojedinac ne može da donese sam odluku o tome, ali ako to kaže javno, kako kaže, napraviće problem ministru, ne spominjući tačno kom.
S druge strane, ministar bezbjednosti, Dragan Mektić, opet je imao jezičke nedoumice, pa BiH nema “listu” nego “spisak”. Drugi ministar, spoljnih poslova, nije umio da objasni zašto se kroz BiH lakše putuje bez ikakvog pasoša, nego sa ruskim.
“Postoji registar određenih stranaca i u tome registru ima 1.000, 2.000 stranaca koje protjera neka osoba odavde i zabrani joj se ulazak na jednu, dvije, ili tri godine i on ide u bazu u Rusiju. Nema nikakve liste. Kome mi možemo da pravimo listu ovakvi jadni i bijedni ovakvi”, kaže Mektić.
Na komentar naše novinarke da migranti bez pasoša mogu doći do Bihaća, a Prilepin jedino u BiH ne može ući u odnosu na ostatak svijeta, Crnadak je rekao:
“Ne želim da ulazim u paušalna komentarisanja, sačekaćemo sve informacije. Mislim da mnogo izjava i nekih kvaziinformacija koje smo vidjeli oko ovog slučaja u posljednja 24 sata su veoma povezani s tim što su izbori blizu”.
Ministarstvo spoljnih poslova će danas a najkasnije u ponedjeljak poslati zahtjev Zajedničkoj komisiji za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom Parlamenta BiH da pojasni situaciju u vezi sa Prilepinom, nakon čega će odgovoriti Ruskoj federaciji na notu koju je poslala. Međutim, ta Komisija se više od godinu dana ne sastaje, otkad je Nikola Špirić smijenjen sa mjesta predsjedavajućeg i njenog člana.
“Odgovorni su predstavnici Saveza za promjene što su ostavili obavještajni sektor izvan parlamentarnog nadzora. Nema nijedne zemlje u svijetu čiji obavještajni sektor nije pod parlamentarnim nadzorom. Ne sastaje se ni obavještajni komitet čiji je član Mirko Šarović”, kaže Špirić.
A ima i onih koji su domaće zakone pomiješali sa tuđim, pa tvrde da BiH ne dopušta ulazak Prilepinu na svoju teritoriju jer ima zakon kojim zabranjuje svojim državljanima da učestvuju na stranim ratištima. Kakve veze to ima sa ruskim državljaninom – nije jasno.
“Mislim da je upravo u toj kategoriji ovaj ruski pisac – zbog zakona o učešću na stranim ratištima… konkretno u Ukrajini. (Pitanje: Zašto samo u BiH? Odgovor: Isto i u Srbiji. Pitanje: Hoćete da kažete da mu je zabranjen ulazak u Srbiju?) Ne znam gdje mu je zabranjen. Mislim da je u BiH, Rusiji, Srbiji na snazi zakon o zabrani učešća na stranim ratištima. (Pitanje: Ali on je bio prošle godine u BiH, u Višegradu?) Ne znam šta je bilo prošle godine, vjerovatno je i tada postojao taj zakon”, izjavio je Nedeljko Glamočak, poslanik SDS u NSRS.
Sva konfuzija koja je nastala oko ruskog pisca i rada bh. institucija, samo pokazuje gdje živimo, rekao je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović. “To govori o neuređenosti ove države, da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Čuli smo ovih dana potpuno oprečna mišljenja, ali sve na stranu, sramota je da se jednom takvom piscu ne dozvoljava ulazak, pogotovo zbog povoda, a to je književno veče, Kočićev zbor gdje je trebalo da bude glavni gost”, kaže Čubrilović.
Njegov potpredsjednik, nenad Stevandić, poručio je da je jasno ko su krivci za novonastalu situaciju.
“Ko je na čelu bezbjednosti i spoljnih poslova? To su Govedarica i Mektić, te Crnadak i Ivanić. To je odluka njih četvorice, jer bez njih četvorice ta sramota ne bi mogla ni da se desi. Pokvareni su odnosi sa Ruskom Federacijom, to je štetno za građane BiH, jer mi nemamo problem ni sa ruskim ni sa američkim investicijama”, dodajeNenad Stevandić.
S obzirom na to da Republika Srpska i BiH sa Rusijom imaju prijateljske odnose i da se radi o zemlji koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, očekuje se jasan stav nadležnih organa u vezi sa ovim slučajem, rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.
“Slučaj zabrane ulaska ruskom piscu u BiH mora da bude razriješen do detalja i da javnost bude informisana zašto je tačno ruski pisac opasnost za bezbjednost BiH, kako bismo zaustavili spekulacije i sačuvali izuzetne odnose i Republike Srpske i BiH sa Rusijom.
Odluka o zabrani ulaska Prilepinu u BiH potvrda je da obavještajnim strukturama u BiH upravljaju antiruski centri moći, rekao je predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić. OBA je ovu odluku donijela 26. marta, a Zahar Prilepin je prošle godine dobio književnu nagradu u Andrićgradu.
