Njegovo preosveštenstvo episkop dizeldorfski i njemački Grigorije rekao je da BiH i region zahtijevaju prije svega mir i stabilnost, ali da se i u miru ne smije postići nepravedno rješenje koje će generisati novi rat.
Vladika Grigorije je precizirao da mir podrazumjeva toleranciju, demokratiju i primjenjivanje zakona.
On je za “Euroblic” rekao da BiH, kao i čitav region koji je još izvan EU, mora da postigne i dostigne najbolje evropske vrijednosti, a da li će ili neće ući u EU nakon postizanja tih vrijednoti biće manje bitno.
– Za nas bi pogubnije bilo da uđemo u EU, a da ostanemo u svojim patološkim mržnjama i neregularnostima svake vrste, u osvajanju moći po svaku cijenu, u nipodašatavanju drugoga – rekao je vladika Grigorije.
Episkop Grigorije kaže da Srbi ne treba da se bave drugima, “jer i tako imaju previše posla sami sa sobom” i da, osim božijih zakona, treba poštovati i ljudska pravila i zakone u pravom smislu te riječi, što je Srbima kao narodu potrebno da bi napredovali, ne ugrožavajući pri tome nikog drugog.
– Ljudi će jako teško doći do tako duboke samosvijesti i sami od sebe prestati da se bore za vlast i moć. Zato za početak predlažem da se poštuju pravila, i to ona koja su već potvrđena kao dobra – rekao je episkop Grigorije.
Govoreći o Kosovu i Metohiji, vladika Grigorije je rekao da taj prostor ne pripada samo Srbima, već i Albancima i da je osnovno pitanje zapravo zašto Albanci neće da žive sa Srbima.
– Ako kažemo da je to naš prostor, ali ne i albanski, onda time poručujemo da ne želimo te ljude na našoj teritoriji i da nećemo da živimo s njima i onda tu, po prirodi stvari, dolazi do konflikta. Ali ako kažemo da je to i naš i njihov prostor, onda je situacija bitno drugačija – dodao je Grigorije.
Vladika Grigorije kaže da “nema ni zrno vjere” da bi razgraničenje, koje se pominje kao jedno od rješenja kosmetskog pitanja, bilo kome donijelo dobro.
Odgovarajući na pitanje o sudbini srpskog naroda koji je podijeljen vještačkim i prilično zacementiranim granicama, vladika Grigorije je rekao da ne postoji zemaljska granica koja može da podijeli ljude.
– Stoga mislim da su granice koliko god su u pojedinim situacijama potrebne, toliko i opasne. Ne smijemo smetnuti sa uma da ukidanjem granica suštinski niko neće izgubiti svoj identitet, kao što ga niko neće ni zadobiti postavljanjem granica – rekao je vladika Grigorije.
On kaže da, za razliku od ovdašnjih prostora koji se velikom brzinom prazne i raseljavaju, u Njemačkoj i u ostatku Evrope postoji suprotan proces – prostor se naseljava ljudima, a pri tome nije samo riječ o nastojanju da se postigne što veći ekonomski napredak, već i o svijesti o značaju kultivacije tih prostora.
Vladika Grigrije je ukazao da bi svako društvo i vlast trebalo da rade na postizanju uzajamnog povjerenja, a ne na usrdnom širenju podozrenja.
– Ovdje se, nažalost, lako uočava daje društvo polarizovano i da najmanje 50 odsto ljudi nema povjerenja u kapetana, u svoje drugove, komšije i zato je defetizam logična posljedica tog nepovjerenja – rekao je vladika Grigorije.
