Da li je postojeći Zakon o zaštiti od klevete Republike Srpske štur i ide na štetu medija ili priča o izmjeni tog zakona ima neku drugu pozadinu – tema je koja je ovih dana ponovo aktuelizovana u Srpskoj.
I dok potpredsjednik parlamenta Srpske i banjalučki advokat Milan Petković uvjerava kako je izmjena ovog zakona neminovna jer trenutno radi na štetu novinara, medijska zajednica poziva na oprez iz straha da bi se kroz izmjene ovog zakona mogla ponovo pokrenuti tema kriminalizacije klevete, čime bi se urušila demokratija i zabranila sloboda govora.
Petković, koji je prije par dana u parlamentu Srpske pokrenuo ovo pitanje, u razgovoru za Srpskainfo kaže da nema mjesta za strah jer njegova inicijativa ide u pravcu poboljšanja postojećeg zakona, koji ne bi bio rađen na štetu novinara.
On pojašnjava da je aktuelni Zakon o zaštiti od klevete RS donesen 2001. godine i da od tada nije bilo nikakvih izmjena i dopuna. Petković ističe da je zakon veoma štur jer tek oko 12 članova, ako se izuzmu prelazne i završne odredbe, regulišu materiju koja je veoma kompleksna i složena.
– U praksi su veoma različiti slučajevi klevete. Navešću samo neke primjere iz prakse, koji su najsvježiji. Jedan od njih je praksa sudova da je za klevetu odgovoran novinar, a ne osoba koja je oklevetala neku drugu osobu. Pa tako sam imao slučaj da sud kaže da osoba koja daje intervju nije odgovorna za klevetu, već da je odgovoran novinar koji je radio taj intervju i koji nije provjerio tačnost tih navoda – pojašnjava Petković.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Milan Petković
On dodaje da takva praksa sudova dovodi novinare u nezavidan položaj. Petković ističe da novinar treba da odgovara za klevetu ako radi autorski tekst i ukoliko se bavi nekim istraživačkim novinarstvom, ali ne i ako radi intervju. Druga manjkavost ovog zakona, po Petkovićevom mišljenju, jeste pitanje demanta.
On ističe da prema postojećem zakonu osoba koja smatra da je oklevetana, da bi ublažila nanesenu štetu, obavezna da se obrati mediju koji je izneo taj navod.
– Šta ako se ta osoba ne obrati medijima? Sudovi su zauzeli praksu da se ne mora obraćati za demantij, ali je onda ta naknada koja im se dosuđuje zbog eventualne štete daleko manja – navodi Petković.
On ističe da je u Srbiji ovaj problem riješen tako što je zakonom regulisano kako se tačno obavlja demant. Prema tom zakonu, kako pojašnjava Petković, osoba koja smatra da je oklevetana je obavezna da se obrati medijima, koji onda mora da objavi odgovor u istoj formi kakva je data onoj osobi, koja je iznijela klevetu.
– Ako je neko imal intervju i nekoga oklevetao, mora se toj osobi dati mogućnost istog takvog intervjua da opovrgne te navode. Demant je nešto drugo. Pošalje se par rečenica u kojima se upozorava da je riječ o kleveti i onda se to objavi negdje na zadnjoj strani novina i slično. To lice onda nema pravu satisfakciju – ističe Petković.
On dodaje da postoji još niz drugih primjera koji ukazuju da je zakon potrebno mijenjati. Posebno se osvrnuo na dio koji govori o pitanju nadoknade štete, odnosno da li je potrebno obavljati psihijatrijsko vještačenje ili ne, osobe koja traži nadoknadu štete zbog klevete, ali i na pitanje odgovornosti za klevetu kada su u pitanju mediji.
– Zakon kaže da su za klevetu odgovorni autor teksta, glavni i odgovorni urednik i izdavač. Pravno je pitanje da li odgovaraju solidarno ili odgovaraju svako u svojim granicama i na koji način postavljati tužbeni zahtjev. Tu je sudska praksa mnogo različita – navodi Petković.
Petković ističe da je svjestan da postoje različita mišljenja po pitanju toga da li kleveta treba ponovo da se tretira kao krivično djelo ili ne.
– Imam razloge i zašto to treba, ali i zašto ne treba. O tome bi se trebala otvoriti javna rasprava, pa čuti svi argumenti. Međutim, bez obzira na ovo pitanje, smatram da treba raditi na izmjeni Zakona o zaštiti od klevete kako bi se on poboljšao i unaprijedio – ističe Petković.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić smatra da zakon treba mijenjati i da novinarima definitivno treba veća zaštita, ali upozorava da izmjene ne bi smjele da idu u pravcu kriminalizacije klevete.
– Bojim se da to ne bude zamka, pa da se od otpakivanja ovog zakona kriminalizuje kleveta u Srpskoj o čemu već duže vrijeme postoje nezvanične naznake iz vrha vlasti RS. Ukoliko se pokuša kriminalizovati kleveta naićiće na jak otpor kompletne medijske zajednice u Srpskoj i vjerujem svih drugih organizacija koje brane slobodu izražavanja i ljudskih prava u ovoj zemlji- istakao je Vukelić.
On podsjeća da je BiH među prvima u regionu dekriminalizovala klevetu, koja je sada prekršaj a ne krivično djelo. Vraćanje klevete da ponovo bude krivično djelo bi, kako kaže Vukelić, u ovakvoj političkoj situaciji dovelo do značajne zloupotrebe zakonskih osnova za dodatni progon novinara koji kritično pišu u Srpskoj.
Otvoriti javnu raspravu
Ugledni banjalučki novinar Brane Božić ističe da nije protiv promjene zakona, ali da o tome treba otvoriti javnu raspravu i debatu u kojoj bi učestvovali stručnjaci i novinari.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
On ističe da se ne smije desiti da se jedan takav zakon nađe po hitnoj proceduri u parlamentu Srpske bez prethodne javne rasprave, kao što se to dešavalo kada su u pitanju neki drugi raniji zakoni.
– Bez rasprave nikakva izmjena zakona ne dolazi u obzir. Ne postoji ni jedan zakon koji je sveto slovo i naravno da svaki, pa i ovaj, ima manjkavosti i treba raditi na njegovom poboljšanju. Međutim, kleveta i dalje treba biti dekriminalizovana, a novinari zaštićeni jer oni ne rade u ime sebe, već u ime javnosti – istakao je Božić. On dodaje da se u svakom trenutku treba zaštiti interes javnosti, ali i novinara koji radi svoj posao, te da to treba biti osnova zakona.
