Diploma koja dokazuje nečije obrazovanje ne može predstavljati opasnost po državu niti njene građane i nema nijednog osnova da direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osman Mehmedagić Osmica proglasi svoju diplomu tajnom.
Ovako pravnici i analitičari komentarišu odluku Mehmedagića da na svoju diplomu stavi oznaku tajnosti, navodeći da je on na ovaj način onemogućio da se utvrdi gdje je stekao diplomu, kada i koje mu je zvanje.
Iako mu njegova funkcija dozvoljava da neki dokument proglasi tajnim, pravnici ističu da u ovom slučaju nije imao nikakvog osnova za to, jer je riječ o osobi koja obavlja javnu funkciju i samim tim javnost ima pravo da zna da li ispunjava uslove za to mjesto, odnosno da li ima diplomu, gdje i kada ju je stekao.
Šta je tajni podatak
Sagovornici Srpskainfo ističu da Mehmedagić nije mogao da proglasi tajnim neki dokument koji on nije ni izradio, odnosno napravio.
– Taj dokument je izdala neka visokoškolska ustanova, mada ne možemo to tvrditi, jer se ne može ta diploma dobiti na uvid ako je proglašena tajnom. Ustanova koja je izdala dokument je vlasnik tog dokumenta, ali ni ona ne može da ga proglasi tajnim, jer nemaju za to nadležnost. Dakle, ta diploma nikako ne može biti proglašena tajnim dokumentom – ističe naš izvor iz bezbjednosnih agencija.
Dodaje da u Zakonu o zaštiti tajnih podataka, na koji se pozvao Mehmedagić, stoji da je „tajni podatak činjenica ili sredstvo koje se odnosi na javnu bezbjednost, odbranu, inostrane poslove ili obavještajnu i bezbjednosnu djelatnost Bosne i Hercegovine, koji je potrebno, u skladu s odredbama Zakona, zaštititi od neovlaštenih osoba i koji je ovlaštena osoba označila oznakom tajnosti“.
– Ne vidim kako se diploma može dovesti u vezi s navedenim – navodi naš izvor.
Pravo građana
Dodaje da ne postoje nikakve posljedice koje se mogu izazvati po BiH i njene građane time što će javnost saznati kakvu diplomu ima jedan od direktora u BiH.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević nije želeo da komentariše konkretan slučaj navodeći da se Mehmedagić u ovom slučaju nije pozvao na zaštitu ličnih podataka već na Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH.
– I da se pozvao na zaštitu ličnih podataka teško bi neko ko obavlja javnu funkciju mogao da se pozove na tako nešto. Ne znam kako neko ko obavlja javnu funkciju može reći da je tajna koje zvanje ima i gdje je diplomirao. Građani imaju pravo da dobiju određene informacije o školskoj spremi osoba koje obavljaju najznačajnije funkcije u državi – bio je kratak Kovačević.
Iznad Tužilaštva
Na pitanje da li diploma može biti tajni dokument i ko odlučuje o tome, član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA i predsjednik US Nenad Stevandić ističe da direktor Agencije može staviti oznaku tajnosti na neki dokument, ali da je u ovom slučaju to pravo zloupotrijebljeno.
On je istakao da se Mehmedagić izdigao iznad Tužilaštva, parlamenta i komisije, te vlastiti dokument proglasio tajnim, čime je parlamentarcima zabranjen javni uvid.
– Možemo mi iz Zajedničke komisije pogledati diplomu, ali ne smijemo da o njoj pričamo!? To je skandalozno. Šta vrijedi kad nas 12 članova komisije pogleda diplomu? Pa nije on šef naše grupe, već direktor OBA! Vlastitu diplomu proglasiti tajnim dokumentom, da drugi ne bi imali uvid, to do sada još niko nikad nije uradio – istakao je Stevandić.
Štetne posljedice
Dodaje da Mehmedagić tretira svoju diplomu kao da je riječ o terorističkom aktu, odnosno pripremi ili saznanju o nekom terorističkom aktu.
– Oznaka tajnosti se stavlja za stvari koje bi mogle da izazovu uznemirenje javnosti ili mogu da izazovu terorizam ili štetne posljedice. Kakve štetne posljedice može izazvati po bezbjednost saznanje kakvu diplomu ima direktor OBA? On je svoju diplomu stavio u rang pripreme terorističkih akcija – navodi Stevandić.
Skandal
Stevandić ističe da je Tužilaštvo BiH uputilo akt kojim su tražili na uvid Mehmedagićevu diplomu, što im je sada onemogućeno zbog oznake tajnosti.
– Mehmedagić je htio da sve nas napravi budalama kako bi mi iz Zajedničke komisije rekli da ne damo Tužilaštvu BiH tu diplomu. Međutim, mi smo poslali Tužilaštvu propratni akt u kojem smo naveli da postoji oznaka tajnosti i da tražimo od njih da postupe po zakonu. Dakle, Tužilaštvo može da traži skidanje oznake tajnosti i javno objave diplomu. Nadamo se da će Tužilaštvo BiH pokazati hrabrost koju nije pokazala Zajednička komisija – zaključuje Stevandić.
On je upitao zašto akademska javnost u Federaciji ćuti na ovakav skandalozan potez direktora OBA. Istakao je da Mehmedagić nije problem samo Republike Srpske, već je problem i sramota Bosne i Hercegovine.
Javna funkcija
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović ističe da se prvi put dešava da neki zvaničnik svoju diplomu proglasi tajnim dokumentom. On ističe da svako ko obavlja javnu funkciju mora dati na uvid dokumente koji dokazuju njegovu stručnu spremu.
– Mnoge stvari u ovoj zemlji su se otele kontroli. Previše je zloupotreba u raznim sferama i Mehmedagić, nažalost, nije izuzetak. Smatram da bi javne ustanove morale da objave svaki podatak koji se tiče životnog puta neke javne ličnosti u obrazovanju, i to bez izuzetka, ma o kome se radilo – ističe Prodanović i dodaje da je užasnut negativnom selekcijom favorizovanih osoba u javnom prostoru.
Podsjećamo, Zajednička komisija Parlamenta BiH za nadzor nad radom OBA usvojila je 17. juna zaključak da direktor ove agencije ima rok od sedam dana da Komisiji predoči diplomu o završenoj visokoj stručnoj spremi. Mehmedagić je 1. jula dostavio diplomu Više upravne škole koju je završio prije rata, te diplomu Američkog univerziteta iz Sarajeva, koji je završio u periodu kada je bio na čelu OBA.
Univerzitet za poslovne studije (UPS) Banjaluka poništio je polovinom novembra prošle godine diplomu Mehmedagiću nakon što je Republička prosvjetna inspekcija utvrdila da je stečena nezakonito.
Korajlićeva: Nije prvi koji krije obrazovanje
Izvršna direktorka Transparensi internešnl Ivana Korajlić ističe da je ovo prvi put da neka javna ličnost stavlja oznaku tajnosti na svoju diplomu, iako nije prvi put da funkcioneri kriju svoje diplome i stručnu spremu.
– Imali smo slučajeve gdje su funkcioneri odbijali da dostave na uvid svoju diplomu, kako institucijama tako i javnosti. Problem naše države generalno je što imamo veliki broj funkcionera koji su u svojim biografijama navodili određenu stručnu spremu, završene studije i ostalo, a da nikada od njih nije traženo da to dokažu, čak ni u periodu imenovanja. Imamo takvih slučajeva i među ministrima, direktorima i slično – navodi Korajlićeva.
Dodaje da onda kada je uslov za određenu poziciju stručna sprema kandidata, tada se ne smije desiti da se dokument kojim se to dokazuje proglasi tajnim.
Izvor: Srpskainfo