Dvojica članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić koji su odbili da se u Sarajevu sastanu sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom kažu da su to uradili zato što ne žele biti “ruski pijuni”, a postigli su upravo suprotno, ocijenio je njemački novinar Norbert Mapes-Nidik.
– Objašnjavajući svoje odbijanje da prisustvuje sastanku, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kaže da je time ‘našim prijateljima u Evropi, našim partnerima’ htio pokazati ‘da smo ponosni i odlučni ljudi’. A Hrvat Željko Komšić nije htio ‘biti ruski pijun u igrama i obračunima sa zemljama EU-a i članicama NATO-a’. Obojica su postigli upravo suprotno. ‘Odlučni’ državnici nisu ni pomislili da su tu rijetku priliku mogli iskoristiti za pokretanje vlastite inicijative. Umjesto toga, ispostavilo se da su njih dvojica upravo pijuni, dakle ono što nisu htjeli biti. Јer, tek tim otkazivanjem, posjeta Lavrova je stekla međunarodni publicitet – naveo je Mapes-Nidik u tekstu za Dojče vele.
Ako ministar inostranih poslova jedne velike sile odvoji svoje dragocjeno vrijeme, istakao je Mapes-Nidik, da bez posebnog povoda posjeti jednu malu, siromašnu, neuticajnu, politički nesposobnu i od njega zavisnu zemlju, on za to ima dobar razlog.
On je ocijenio da se sastanak Lavrova sa srpskim članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom pokazao kao velika stvar, a Dodik za to može zahvaliti dvojici neočekivanih saveznika: bošnjačkom i hrvatskom kolegi u tročlanom Predsjedništvu.
Ovaj ugledni njemački novinar je u tekstu pod naslovom “Autogo sa dva strijelca” naveo da su Džaferović i Komšić “hrabro” odlučili da ne prisustvuju sastanku s Lavrovim, jer ih je naljutilo što je Rus prethodno posjetio samo Dodika i što u prostoriji nije bilo zastave BiH u pozadini.
– Svijet je iz ovoga, ako je uopšte nešto primijetio, naučio dvije stvari. Prvo: uskoro, kada Džo Bajden vrati BiH na dnevni red, to će u stvari biti utakmica između Rusije i Amerike, Istoka i Zapada i drugo – u Sarajevu vladaju tvrdoglave plemenske vođe koje prvenstveno zanimaju zastave, grbovi i pitanja protokola. Naravno, ni jedno ni drugo nije tačno, ali sada se ponovo tako doživljava – ocijenio je Mapes-Nidik, njemački novinar i autor više knjiga o Balkanu i jugoistočnoj Europi.
