Da su ruske vakcine nabavljene za BiH u trenutku kada je od Rusije tražena informacija, imunizacija stanovništva mogla je početi u februaru, rekao je Željko Samardžija, ambasador BiH u Rusiji, za “Nezavisne novine”.
“Ruska vakcina sputnjik V sada je najtraženija u svijetu, jer se pokazala najefikasnijom u borbi protiv virusa korona. Ukoliko mi pronađemo izlaz iz tog začaranog kruga i složenih procedura nabavki, nadam se da će to krenuti bržim tempom, jer stanje sa novozaraženima je dramatično”, rekao je Samardžija.
NN: Da li je BiH mogla na vrijeme nabaviti vakcine sputnjik i šta mislite, ko je odgovoran što to nije urađeno?
SAMARDŽIJA: Generalno gledajući, nabavka ruskih vakcina sputnjik V nije na očekivanom nivou. Istina, Republika Srpska je na vrijeme počela sa ugovaranjem vakcina i tu već postoji određena dinamika isporuke. Nama se krajem januara ove godine, preko Ministarstva inostranih poslova BiH, obratilo Ministarstvo zdravlja FBiH tražeći osnovne informacije o ruskoj vakcini, kako bi im to pomoglo u konačnom opredjeljenju o mogućnosti nabavke. Naravno, u najkraćem roku dobili smo osnovne informacije od Ruskog fonda za direktne investicije koje se tiču početne cijene, rokova i načina isporuke, uslova skladištenja, čuvanja i primjene vakcina. Rok za prvu isporuku bio je vrlo povoljan, od 10 do 15 dana od dana potpisivanja ugovora. Tada nije bio uslov ni avansno plaćanje, dovoljan je bio potpisan ugovor između dva državna subjekta, pa čak i pismo namjere. Po tim uslovima imunizacija je mogla početi u prvoj polovini februara, a sada je već april. Nije moje da ukazujem na to ko je odgovoran, to su legitimno izabrani predstavnici naroda i nose odgovornost za ono što urade, i dobro i loše.
NN: Da li je danas već kasno za nabavku većih količina te vakcine za BiH?
SAMARDŽIJA: Nikad nije kasno, jer pandemija se sigurno neće brzo završiti, imunizacija je neophodna svima. No, izgubili smo značajan korak u toj trci sa vremenom i to je sada sve teže stići. Ruska vakcina sputnjik V je sada najtraženija u svijetu, jer se pokazala najefikasnijom u borbi protiv virusa korona.
Ukoliko mi pronađemo izlaz iz tog začaranog kruga i složenih procedura nabavki, nadam se da će to krenuti bržim tempom, jer stanje sa novozaraženima virusom korona je dramatično.
NN: Jedna od najznačajnijih političkih tema u BiH je i eventualni dolazak novog visokog predstavnika. Da li ste u Rusiji imali kontakte i razgovore na tu temu i kakav je stav Rusije u vezi s tim pitanjem?
SAMARDŽIJA: Stav Rusije u vezi s ovim pitanjem je jasan i nepromjenjiv, oni smatraju da je prisustvo Kancelarije visokog predstavnika u BiH, u formi mehanizma spoljne kontrole, zamišljeno kao privremena mjera i da treba ići ka njenom laganom gašenju. Rusija ne prepoznaje nikakvu potrebu za visokim predstavnikom, jer su njegovi pozitivni potencijali iscrpljeni. Bilo kakav eventualni kompromis o nastavku djelovanja visokog predstavnika u BiH mogao bi biti prihvatljiv samo kao instrument Savjeta bezbjednosti UN-a i nikako drugačije.
NN: U BiH već se spominje da bi ambasador Rusije u SB UN-a mogao staviti veto na izbor novog visokog predstavnika. Koliko je to realno i da li Vi imate takve informacije?
SAMARDŽIJA: Dijelom sam već odgovorio na ovo pitanje. Znači, ukoliko ne bude dogovora i kompromisa o poziciji visokog predstavnika, vjerovatno će uslijediti i takav stav Rusije, jer kao jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, Rusija se zalaže za bezuslovno poštovanje njegovih osnovnih ustavnih načela.
NN: Kakvi su trenutni odnosi BiH i Rusije, šta je prepreka da oni budu bolji i koliko to što Rusi insistiraju na poštovanju Dejtonskog sporazuma otežava te odnose?
SAMARDŽIJA: Ove godine navršava se 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između BiH i Ruske Federacije. Kao što znate, Rusija je jedan od vodećih spoljnotrgovinskih partnera BiH i nalazi se među prvih deset zemalja po obimu direktnih stranih ulaganja u privredu, posebno u Republiku Srpsku, koja pokazuje veći interes za saradnju. Velike ruske kompanije, kao što su “Zarubežnjeft”, “Gazprom”, Sberbank, obezbjeđuju veliki broj radnih mjesta, ali i milionske prihode u budžetu BiH od poreza. Rusija je pouzdan snabdjevač prirodnim gasom za BiH i planira se proširenje gasifikacije i znatno povećanje potrošnje. Ono na čemu moramo raditi, odmah čim se stvore povoljni uslovi nakon pandemije, jeste stvaranje mogućnosti da se putem bankarskog sistema Rusije podstakne proizvodnja, koja bi bila finansirana i plasirana preko tih banaka za ogromno rusko tržište. S obzirom na to da se BiH, zbog poznatog i principijelnog stava RS, nije priključila sankcijama EU protiv Rusije, mi tu moramo tražiti svoju šansu da naše proizvode, kao što su voće i povrće, sadnice voćarskih kultura, meso i mliječne proizvode, plasiramo na otvoreno rusko tržište.
NN: Da li zvanična ruska politika i diplomatija prave razliku između Republike Srpske i BiH? Zbog čega i na koji način se to manifestuje?
SAMARDŽIJA: Odnose sa BiH Rusija uvijek karakteriše kao prijateljsko partnerstvo zasnovano na pragmatizmu, obostranom poštovanju i uzajamnom razumijevanju o velikom broju pitanja. Isto tako, Rusija često ponavlja da ih sa Republikom Srpskom vežu bliske istorijske, duhovne i kulturne veze. Poznato je, i to nije nikakva tajna, da najveći dio praktične saradnje sa BiH predstavlja saradnja sa RS, ali ta saradnja nije usmjerena protiv bilo koga, valjda je to prednost za BiH u cjelini.
NN: Da li je slučaj “Ikona” nanio štetu odnosima BiH i Rusije?
SAMARDŽIJA: Nije, i neće to uticati na odnose dvije zemlje. Rusija je velika sila i njena pomoć i podrška na međunarodnoj sceni nama je veoma značajna. Iskonstruisana priča o darivanju i povratku ikone Svetog Nikole Čudotvorca bio je još jedan pokušaj političke i moralne diskreditacije srpskog člana i aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH gospodina Milorada Dodika. Ko danas pominje poklon ikonu, a bili smo svjedoci da je izvršen strašan pritisak čak i na Tužilaštvo BiH da otvori predmet “Ikona”. Nezabilježeno je u diplomatskoj praksi da ministar inostranih poslova jedne države, zbog protokolarnog poklona u čijoj nabavci nije učestvovao, pokreće krivični postupak protiv šefa te iste države, na bazi potpuno površnih i neprovjerenih informacija, tobože zbog rušenja međunarodnog ugleda BiH?! I to se sve dešava u jeku pandemije, kada čitav svijet nabavlja vakcine i počinje masovnu imunizaciju stanovništva. I onda se pitamo zašto nema vakcina u BiH, a potrošili smo ogromnu energiju na proizvodnju nepotrebnih afera, sakupljajući jeftine populističke poene u javnosti.
