Dejtonski sporazum mora biti sproveden doslovno da bi BiH ostala stabilna i napredovala, navodi se u drugom poglavlju 25. izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
Kako je naglašeno, Dejtonski sporazum, uključujući decentralizovanu vlast uspostavljenu Ustavom BiH, mora se dosljedno sprovoditi.
– Ranija odstupanja od ove formule i aktuelne prijetnje promjenom osjetljive ravnoteže postignute Dejtonskim sporazumom izazivaju političke tenzije i prijete budućoj stabilnosti BiH – navodi se u Izvještaju.
Dalje je navedeno da Ustav BiH, dogovoren u Dejtonu, uspješno čuva mir i stabilnost već više od 25 godina zato što je prilagođen političkoj i istorijskoj stvarnosti BiH, koju karakterišu tri naroda čiji pripadnici strahuju od dominacije jednog ili oba druga naroda.
– Većinu nadležnosti Ustav daje entitetima i sadrži različite mehanizme koji su pažljivo postavljeni tako da štite interese entiteta i konstitutivnih naroda. Ne samo da je iskustvo pokazalo da je dejtonska formula uspješno održala mir i omogućila napredak u BiH, nego i da ne postoji održiva alternativa ovoj strukturi, niti je ikada postojala – pojašnjava se u Izvještaju.
Čak ni pola vijeka represivne vlasti u bivšoj Јugoslaviji, naglašava se, nije uspjelo da uguši odvojene nacionalne identitete i suparništva, koji su nastavljeni tokom cijele sovjetske ere i isplivali na površinu čim je popustila kontrola represivnog autoritarnog režima.
– Kao što je Ričard Holbruk, glavni pregovarač ispred SAD u Dejtonu, rekao 2007. godine, “Bosna je federativna država. Mora i biti strukturisana kao federativna država. Ne možete imati unitarnu vladu zato što bi se zemlja vratila sukobima. I to je razlog iz kog Dejtonski sporazum, vjerovatno najuspješniji mirovni ugovor na svijetu u posljednjoj generaciji, uvažava stvarnost” – navodi se u Izvještaju.
Protivnici dejtonskog kompromisa krive ga zbog političkih podjela u BiH, ali u ovom pogrešnom razmišljanju, kako je navedeno, pobrkani su uzrok i posljedica.
– U nedavno objavljenom članku, profesor Univerziteta u Pitsburgu Robert M. Hejdn napisao je: Bosna nije kakva jeste zbog Dejtona; upravo, Dejton je takav zbog prirode bosanskog društva – navedeno je u Izvještaju, uz napomenu da od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas nije bilo većeg međunacionalnog nasilja u BiH.
Suprotno tvrdnjama nekih koji pažnju pridaju samo dnevnim političkim svađama u BiH, stoji u Izvještaju, stvarne prijetnje po stabilnost i budućnost BiH ne dolaze od insistiranja na nacionalno-vjerskim identitetima, čak ni od provokativne političke retorike. U stvari, materijalne prijetnje po stabilnost i budućnost BiH dolaze od onih elemenata koji teže da ponište dejtonsku formulu i ukinu mehanizme zaštite koji su sačuvali mir u zemlji.
U Izvještaju se dodaje da su visoki predstavnik i Ustavni sud BiH centralizovali BiH i narušili prava konstitutivnih naroda suprotno dejtonskoj formuli.
– Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnici su, jedan za drugim, pomagali nastojanjima bošnjačkih političkih stranaka u BiH da, kroz neumoljivu kampanju, razgrade dejtonski kompromis i ostvare bošnjački ratni cilj – unitarnu državu kojom vladaju bošnjački političari. Visoki predstavnik je već nizom nezakonitih odluka ostvario dobar dio ovog plana, gdje su na nivou BiH formirane brojne agencije suprotno ustavnoj podjeli nadležnosti. Međutim, visokom predstavniku i bošnjačkim strankama ni to nije dovoljno – ističe se u Izvještaju.
U ovom dokumentu dalje je navedeno da je Stranka demokratska akcije /SDA/ 2019. godine usvojila provokativnu deklaraciju u kojoj poziva na potpuno ukidanje dejtonskog uređenja – uključujući entitete i mehanizme zaštite konstitutivnih naroda – u prilog unitarne države kojom bi dominirala SDA.
Umjesto da ispunjava svoju obavezu, prema kojoj je dužan da se pridržava Ustava BiH, navedeno je da Ustavni sud BiH prečesto potvrđuje neustavnu centralizaciju i slabljenje ustavom zagarantovanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.
– U stvari, tijelo koje je najodgovornije za uspostavljanje i poštovanje vladavine prava u BiH redovno ignoriše zakon. U Ustavu BiH kaže se: “Sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima”. Međutim, uprkos ovoj jasnoj formulaciji, sudijska većina u Ustavnom sudu BiH redovno prihvata nadležnosti na nivou BiH koje nisu izričito, čak ni konkludentno, date nivou BiH – pojašnjava se u Izvještaju.
Bivši šef kabineta predsjednika Ustavnog suda Nedim Ademović, uz odobravanje 2010. godine izjavljuje da je ustavnopravni razvoj isključivo posljedica međunarodnog intervencionizma, te se pohvalio da je Ustavni sud BiH dao legitimitet mnogim nametnutim zakonima, uspostavljao balans između suvereniteta BiH i međunarodne uprave.
U Izvještaju se ističe da se Ustavni sud BiH uporno ruga vladavini prava, ignoriše jasne ustavne obaveze i povinuje se nezakonitom oktroisanju zakona odlukama visokog predstavnika, što je, više nego očigledno, suprotno demokratskom zakonodavnom sistemu koji uspostavlja Ustav BiH.
– Kada se Ustavni sud BiH jednom usudio da se usprotivi visokom predstavniku, on je odgovorio odlukom koja je još uvijek na snazi, a kojom poništava sudsku odluku i zabranjuje bilo kom sudu u BiH da osporava ili dovodi bilo kako u pitanje jednu ili više odluka visokog predstavnika – navedeno je u Izvještaju.
Vlada Srpske u Izvještaju naglašava da većina sudija Ustavnog suda BiH pouzdano podržava razgrađivanje dejtonskog kompromisa tako što u ključnim predmetima tri sudije – stranca glasaju kao blok sa dvojicom sudija iz reda Bošnjaka i tako preglasavaju četiri sudije koje su državljani BiH.
– Strane sudije u Ustavnom sudu BiH ne doprinose očuvanju dejtonske strukture BiH. Naprotiv, glasaju za odluke koje izazivaju opravdano nezadovoljstvo kod jednog ili dva naroda, jer krše elementarna prava, najčešće Srba i Republike Srpske. Zbog činjenice da Ustavni sud BiH ne štiti dejtonsku strukturu još je važnije da to čine izabrani zvaničnici – kaže se u Izvještaju.
Odstupanja od Dejtona, upozoreno je u ovom dokumentu, imaju za posljedicu nefunkcionisanje današnje BiH.
Kao i u brojnim zemljama koje imaju grupe i regione sa istorijskim identitetom, i Ustav BiH strogo ograničava nadležnosti nivoa BiH, čime je maksimalno sužen predmet spornih odluka za koje je potreban konsenzus na nivou BiH.
– Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom četiri BiH je određena kao državna zajednica sa veoma ograničenim unutrašnjim suverenitetom, koji najvećim dijelom pripada entitetima – Republici Srpskoj i FBiH. O ograničenom unutrašnjem suverenitetu BiH govori i struktura vlasti na nivou zajedničkih institucija, a njih je svega tri – Predsjedništvo BiH, kao kolektivni šef državne zajednice i izvršna vlast, Ustavni sud BiH i Centralna banka BiH – naglašava se u Izvještaju.
Kako se ističe, svi ostali organi su pomoćni, te u nazivu i nemaju odrednicu BiH /na primjer, Parlamentarna skupština i njena dva doma – Predstavnički i Dom naroda, kao i Savjet ministara koji nije vlada, već pomoćno tijelo Predsjedništva BiH/.
U Izvještaju Vlade Srpske se ističe da su zakoni koje su nametnuli visoki predstavnici, a potvrdio Ustavni sud BiH, grubo narušili ustavnu dejtonsku strukturu BiH produbljujući međunacionalno nepovjerenje i nestabilnost u BiH.
Nažalost, navedeno je u Izvještaju, neustavna centralizacija nadležnosti do koje je u velikom dijelu došlo zbog nelegalnih i promašenih postupaka visokog predstavnika, sabotira dejtonski koncept.
– Do disfunkcionalnosti BiH nije doveo Ustav BiH dogovoren u Dejtonu, nego narušavanje te formule od strane visokog predstavnika, te nepoštovanje Ustava od Ustavnog suda BiH. Upravo je neustavna centralizacija nadležnosti izvor mnogih nerijetkih i krajnje kontroverznih zastoja koji su obilježili upravu na nivou BiH – naglašava se u Izvještaju.
Bivši pravnik OHR-a Metju Periš nedavno je priznao ovu očiglednu činjenicu kada je napisao da su “probleme BiH usložnjavali… sukcesivni visoki predstavnici i drugi međunarodni zvaničnici koji su vršili pritisak na strane da kreiraju sve više federalnih struktura u nastojanju da se centralizuje vlast”.
On pojašnjava da “centralizacija usložnjava probleme konsocijacije, ne rješava ih”, te dodaje da upravo decentralizacija smiruje političke pritiske konsocijacionizma kada različite grupe ne žele međusoban kompromis, a ne veća centralizacija.
Kako ističe Periš “Švajcarska opstaje uz približno konsocijativan ustav tako što nadležnosti vlasti drži dalje od Berna i prepušta ih geografski različitim kantonima”.
Od prošlog izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti u oktobru 2020. godine do danas, naglašeno je u Izvještaju, lider najveće bošnjačke političke stranke u BiH SDA Bakir Izetbegović često se upuštao u gnusnu i destabilizujuću retoriku.
– Na primjer, u martu je izjavio da ne može reći da neće biti rata i dodao: `Radije bih danas umro nego dopustio da genocidaši zavladaju dijelom BiH`. Izetbegovićevo pominjanje rata je prijeteće, a nazivanje Srba koji nemaju ništa sa ratnim zločinima `genocidašima` vrhunac je netrpeljivosti koja podriva međunacionalno pomirenje. Ne treba da iznenađuje strah Srba od centralizovane države kojom vladaju političari koji o njima misle na taj način – navodi se u Izvještaju.
Uprkos tome, naglašava se, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odgovorio je Izetbegoviću pozivom na razgovor čiji bi cilj bio pronalazak uravnoteženog rješenja kojim bi bili zadovoljni svi – i entiteti i konstitutivni narodi, te rekao: “Dajte da razgovaramo o Dejtonu, Ustavu, i to bez stranaca, i da taj dogovor poštujemo. Ne želimo nikakvo pozivanje na nasilje ili nametanje nekih problema”.
U Izvještaj se podsjeća da je u još jednom primjeru gdje demonizuje Srbe kao narod, Izetbegović u januaru 2021. godine, govoreći o predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku rekao: “I kažu “Nema loših naroda, ima loših rukovodstava” – nisam siguran”, implicirajući da su Srbi loš narod, jer daju podršku Dodiku.
Kako se ističe, u januaru 2021. godine, Izetbegović je još jednom ponovio svoj prezir prema Dejtonskom sporazumu i odbijanje Ustava BiH, te priznao kolika je šteta već nanesena dejtonskoj formuli, izričito rekavši da nema povratka na “izvorni Dejton” jer je to retrogradno, što znači na Ustav BiH kako je napisan.
– U martu 2021, godine Izetbegović je pozvao na “unitarnu državu BiH”, što je bio ratni cilj bošnjačke armije. U decembru 2020, Izetbegović je zaprijetio da ima “strahovito oružje”, o čemu svi koji imaju “zle namjere” prema BiH treba da razmisle – podsjeća se u ovom dokumentu.
U Izvještaju se ocjenjuje da međunarodna zajednica treba da osudi ovu agresivnu i netrpeljivu retoriku i insistira na tome da politički akteri u BiH prihvate Dejtonski sporazum kao osnov upravljanja BiH.
Dalje je navedeno da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, član SDA, prešla granicu i podrila međunacionalno pomirenje i pravdu za ratne zločine.
– U januaru 2021. godine, nakon što je Sud BiH utvrdio da je bivši komandant bošnjačke armije Sakib Mahmuljin kriv za ratne zločine i zvjerstva odreda “El mudžahid” pod njegovom komandom, Turkovićeva se uhvatila fejsbuka i tu osudila presudu i veličala Mahmuljina. Prenijela je riječi iz prijetećeg pisma Mahmuljinovog sina kako je “i poslije rata – rat” – podsjeća se u Izvještaju.
U ovom dokumentu je naglašeno da Turkovićeva nastavlja da slijedi spoljnu politiku SDA umjesto BiH, te se navodi primjer da je u januaru 2021. godine Turkovićeva izašla iz okvira svoje nadležnosti i poslala diplomatsku notu Hrvatskoj kao odgovor na najavu Hrvatske da će proglasiti isključiv ekonomski pojas, navodeći da su time ugrožena prava BiH.
– Nota ne odražava stav Predsjedništva BiH, organa nadležnog za vođenje spoljne politike prema Ustavu BiH, a predsjedavajući Predsjedništva izričito je izrazio protivljenje njenom stavu. Hrvatska je s pravom obavijestila Turkovićevu da ne može prihvatiti notu Ministarstva spoljnih poslova kao legitiman i zvaničan stav BiH – navodi se u Izvještaju.
Bošnjački zvaničnici već godinama upućuju frivolne zahtjeve za preispitivanje zakona Republike Srpske pred Ustavnim sudom kojima traže prenos novih nadležnosti na nivo BiH u flagrantnoj suprotnosti sa Ustavom, navedeno je u Izvještaju, ili jednostavno sprečavaju legitimne akte uprave entiteta.
Bošnjački zvaničnici su čak uputili redikuloznu apelaciju u kojoj tvrde da su priprema i dostavljanje izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti na neki način nezakoniti, iako određene članice Savjeta bezbjednosti traže i pozdravljaju te izvještaje.
Kako se navodi, najnoviji primjer je da, uprkos činjenici da uređivanje lokalnog šumskog zemljišta očigledno nije nadležnost BiH, što pokazuje jasna podjela nadležnosti u Ustavu BiH i razrađen zakonski režim za šume u oba entiteta i kantonima, bošnjački zvaničnici su zatražili od Ustavnog suda da odbace postojeći sistem, zanemari tekst Ustava i odlukom uvede novu nadležnost na nivou BiH nad šumama.
– U sličnoj, nedavno podnesenoj apelaciji, bošnjački političari tvrde da Republika Srpsk ne može davati koncesije za elektrane, iako su saglasnosti u potpunosti u skladu sa zakonom BiH koji uređuje koncesije, a koji je pripremljen uz pomoć eksperata iz EU i drugih članica međunarodne zajednice, i uprkos činjenici da su i Republika Srpska i FBiH tokom niza godina izdale na desetine sličnih koncesija – navedeno je u Izvještaju.
U još jednom slučaju, kako se navodi, bošnjački političari nedavno su se obratili Ustavnom sudu BiH tražeći da ukine Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske, iako uloga ovog ministarstva, koja je slična ulozi regionalnih tijela širom Evrope, ni na koji način nije suprotna nadležnosti nivoa BiH za spoljnu politiku niti na bilo koji način krši Ustav.
Stalna podnošenja ovih provokativnih i remetilačkih apelacija na osnovu tvrdnji bez ustavnog uporišta pokazuju uporna nastojanja bošnjačkih stranaka da povećaju tenzije i ponovo napišu Dejtonski sporazum sa ciljem smanjenja mehanizama zaštite entiteta i konstitutivnih naroda.
Bošnjačke političke stranke, kako je navedeno, predano rade na tome da Hrvate liše ustavnih mehanizama zaštite koje imaju kao konstitutivan narod i u tom pogledu već su uspjeli na jedan način, a to je izbor Željka Komšića kao “hrvatskog” člana Predsjedništva BiH na izborima 2018. godine, koji je nominalno hrvatski političar koji se zalaže za politički program SDA i Bošnjaka, a gotovo da nema nikakvu podršku među Hrvatima.
– Bošnjački političari lišili su prava hrvatske glasače tako što su podsticali Bošnjake da glasaju za Komšića umjesto za kandidata za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu. Ova manipulativna taktika dala je Bošnjacima dva mjesta u Predsjedništvu, a Hrvatima nijedno. Međutim, bošnjačkim strankama ni to nije dovoljno. Bakir Izetbegović, lider SDA, često naglašava da se “manjini” /Hrvatima/ ne smije dozvoliti da blokiraju volju većinskih Bošnjaka – naglašava se u Izvještaju.
Na primjer, u oktobru 2020. godine, govoreći o Hrvatima u Federalnom parlamentu, Izetbegović se protivi “dominaciji manjine nad većinom”.
Izetbegović je nedavno zaprijetio da će iskoristiti “fenomen Komšić” i na nižim nivoima vlasti da bi obezbijedio da hrvatska zajednica ni na koji način efektivno ne učestvuje u upravi.
U Izvještaju Vlade Srpske se napominje da stalne prijetnje usmjerene protiv prava entiteta i konstitutivnih naroda izazivaju uznemirenost i razdor, a mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda iz dejtonskog ustava nužni su, ne samo da bi obezbijedili mir i stabilnost, nego i da bi narodi u BiH mogli prevazići međunacionalne barijere i sarađivati.
Tek kada narodi u BiH budu osjećali da su potpuno zaštićeni od dominacije drugih, naglašava se u dokumentu, moći će da izgrade povjerenje i pređu preko nacionalnih linija ka zajedničkim ciljevima.
– Pokušaji da se mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda ukinu izazivaju nepovjerenje, uznemirenost i razdor – navedeno je u Izvještaju i naglašeno da međunacionalna saradnja postaje gotovo nemoguća kada se jedan narod osjeća kao pod opsadom.
Kada visoki predstavnik i međunarodna zajednica podržavaju nastojanja u pravcu dodatne centralizacije vlasti u BiH u direktnoj suprotnosti sa formulom dogovorenom u Dejtonu i javno pozivaju na izmjene Ustava BiH u političke svrhe, ti postupci samo dodatno destabilizuju političku klimu zato što se strane kojima nisu garantovani mehanizmi zaštite i autonomija iz Dejtona osjećaju ugroženo i shodno tome i reaguju.
Diskusija među Srbima i Hrvatima u BiH, kao i drugima u regionu, o eventualnom mirnom razdruživanju BiH, navedeno je u Izvještaju, javlja se kao neizbježna reakcija na ove uporne prijetnje daljom centralizacijom BiH suprotno Ustavu BiH.
– Upravo prijetnje potpunim ukidanjem Republike Srpske koje plasiraju određeni bošnjački politički lideri, uzrokuju da srpski lideri uvijek odgovaraju da će se Republika Srpska pozvati na pravo na samoopredjeljenje i da neće dozvoliti njeno ukidanje. Ako je cilj da ostane presudan instrument stabilnosti u regionu, Dejtonski sporazum ne može biti ugovor koji obavezuje samo jednu stranu, nego ga moraju poštovati svi – navodi se u drugom poglavlju 25. Izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
