Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je najskuplja bošnjačka investicija, jer će svojim izjavama Bošnjake koštati BiH, rekao je Srni politički analitičar Dževad Galijašević.
Povodom Komšićeve izjave da je Tužilaštvo BiH, po nalogu Beograda, podiglo optužnicu za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine s ciljem “izmjene karaktera oružanog sukoba u BiH”, Galijašević je rekao da je to bio prvi prvi veliki, masovni zločin u kome je učestvovala obavještajna i policijska elita Alije Izetbegovića.
– To što Komšić kaže trebalo bi da znači da je Tužilaštvo BiH u funkciji Beograda. Međutim, od najodgovornijih ljudi iz Banjaluke čulo se da ne postoji povjerenje u Sud BiH, jer je on do sada oslobodio svakog optuženog Bošnjaka i svakog kriminalca iz SDA, a zaštitio je i Dragana Mektića koji je sa bošnjačkom obavještajnom elitom radio korupcionarske zahvate – rekao je Galijašević.
On ističe da to ne daje povjerenje da takav sud ima volju i sposobnost da velike sudske postupke vodi u skladu sa zakonom.
– Ono što je najbitnije jeste da je ovo jedan veliki proces koji ispisuje istorije dinamike ratovanja, načina ulaska u rat i odgovornosti za prve sukobe i konfrontacije Bošnjaka i Srba. Ovdje je obuhvaćena sva Izetbegovićeva elita, njegov zamjenik optuženi Ejup Ganić, general Fikret Muslimović, prvi komadant Hasan Efendić, te svi upleteni šefovi policija – rekao je Galijašević.
On ističe da ovaj proces ponovo osvjetljava i krivično-pravno način na koji je taj rat vođen, uz činjenje ratnih zločina pred očima međunarodne zajednice, UNPROFOR-a i u skladu sa dogovorenom dinamikom kretanja i razmjene zarobljenika.
Prema njegovim riječima, krucijalni problem podignute optužnice je što ona obuhvata samo jedan dan, odnosno 3. maj, a zločini su počeli dva dana prije od Velikog parka i Doma vojske, gdje je ubijeno 42 ljudi.
– Ovom optužnicom je obuhvaćeno samo osam ubijenih, 24 ranjena i desetine zarobljenih lica – naveo je Galijašević.
On je istakao da je ovaj predmet važan i zbog činjenice da je postojala struktura unutar Izetbegovićeve vojne i policijske vlasti koja je željela izvršiti vojni udar na čijem čelu je bio Ganić.
– Sve to govori da je ta konstelacija u Sarajevu, te gomile radikalnih i policijskih vođa, koja je još više Izetbegovića plašila da primjenjuje i prihvata razne vrste dogovora, može biti razlog zašto je Lisabonski dogovor odbijen i, iako je potpisan, zašto je na kraju došlo do svih ovih poremećaja i zašto je 100.000 ljudi poginulo – kaže Galijašević.
Prema njegovim riječima, ovaj slučaj je od velikog značaja koji ne može umanjiti ni, kako kaže, ovaj korumpirani sud i njihov kriminalizovani predsjednik koji je sve kriminalce oslobađao njihove odgovornosti, što ne ulijeva povjerenje.
– Ni njegov sud, ni ovi kriminalci spolja ne mogu umanjiti istorijski značaj ovog slučaja. Osvjetljavanje tih događaja je toliko važno, jer na površinu dolazi kompletna banda koja je kreirala dinamiku sukoba, a koja je počela sa najvišeg vrha – zaključio je Galijašević.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv 10 lica u predmetu “Dobrovoljačka”, osumnjičenih da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj ЈNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.
Optužnica je podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahta, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Јusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška.
Prethodno su, 2. maja 1992. godine, pripadnici vojnih i paravojnih muslimanskih formacija muslimana napali Dom ЈNA u Sarajevu i nekoliko drugih vojnih punktova u gradu i ubili 14 pripadnika ЈNA.
Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske, u Dobrovoljačkoj je ubijeno 42 ljudi – 10 oficira, 28 vojnika i četvoro građana, a po nacionalnoj strukturi među stradalim su bila 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u tom napadu 73 lica su ranjena, a 215 zarobljeno ili oteto.
