Dom zdravlja Prijedor u 2023. godini realizovao je više od 200.000 KM investicija iz vlastitih sredstava, izjavio je direktor Miloš Marjanović. Marjanović je naveo da se najveća ulaganja odnose na nabavku dva nova stomatološka RTG uređaja ukupne vrijednosti 72.200 KM, potom 53.169 KM na digitalizaciju Službe za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku, a slijedi 8.658 KM za ginekološki sto.
Za nabavku sterilizatora vodenom parom na stomatologiji, vrijednog 7.020 KM, Dom zdravlja izdvojio je 2.000 KM, a ostala sredstva za nabavku autoklava obezbijeđena su iz donacije. Za asfaltiranje prilaza ambulanti u LJubiji i Hitnoj pomoći u Omarskoj Dom zdravlja izdvojio je 5.700 KM, odnosno 2.457 KM, a ostala sredstva za ove radove obezbijedio je grad Prijedor.
“Ujedno su ove tri i jedine investicije za koje je Dom zdravlja imao podršku iz eksternih izvora finansiranja”, rekao je Marjanović Srni.
Prema njegovim riječima, nabavljene su medicinske posteljine /5.751 KM/, medicinske uniforme /5.261 KM/, stolica za osoblje /5.721 KM/, renovirane dvije prostorija na stomatologiji na Urijama /3.625 KM/, kupljen aparat za određivanje troponina u krvi /3.604 KM/, renovirane radne prostorije u LJubiji /3.170 KM/ i obnovljene prostorije Centra za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici /3.037 KM/.
“Nabavili smo CTG aparat za ginekologiju /2.950 KM/, sterilizator za stomatološku ambulantu u Brezičanima /2.901 KM/, multifunkcionalni printer /2.865 KM/, olovne kecelje za zaštitu od zračenja /2.854 KM/ i promijenili podove u dvjema ordinacijama u Gornjoj Lamovitoj /2.667 KM/”, precizirao je Marjanović.
On je dodao i da je izgrađena rampa za lica sa invaliditetom u ambulanti u Brezičanima /2.200 KM/, zamijenjen dio stolarije na pedijatriji /2.000 KM/ i nabavljen računar za laboratoriju /1.035 KM/, a da, osim novčanih iznosa, vrijednost investicija čini i vlastita radna snaga koju je Dom zdravlja angažovao gdje god je to vrsta posla dozvoljavala.
“Nepovoljnu sliku svih uloženih napora stvorilo je odsustvo ranije nagoviještenog dodatnog plaćanja za kvalitet od finansijera, te je, posmatrano s ovog aspekta, zadržan jednak tretman i finansiranje zdravstvenih ustanova koji su uspostavili strukturu kvaliteta i onih koji zaostaju u ovim procesima”, ukazao je Marjanović.
On je istakao da je u postupak ugovaranja zdravstvenih usluga neophodno uključiti indikatore kvaliteta, odnosno obezbijediti plaćanje po osnovu kvaliteta.
“Ovakav pristup finansiranju zdravstvene zaštite opredijelio bi sve zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj da postepeno poboljšavaju kvalitet rada i obezbjeđuju usluge visokog kvaliteta”, naglasio je Marjanović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, kao kreator nacionalnih zdravstvenih politika i strategija, i Fond zdravstvenog osiguranja koji ugovara zdravstvene usluge za osiguranike, ključni su subjekti kojima je interes i obaveza uticati na obezbjeđenje najvišeg nivoa zdravlja stanovništva.
“Značajan uticaj na ostvarivanje ovog cilja imalo bi uspostavljanje mehanizma stimulativnih plaćanja zdravstvenih ustanova za bolju performansu i kvalitet usluga po osnovu mjerenja pokazatelja kvaliteta rada, a čiji sastavni dio su i preventivne aktivnosti. To bi i kratkoročno, a naročito dugoročno, dovelo da velikih ušteda u zdravstvu i boljeg zdravstvenog stanja stanovništva”, rekao je Marjanović.
