Političke stranke u BiH nisu postigle saglasnost o izmjenama Izbornog zakona koje bi dovele do spajanja opštih i lokalnih izbora, tako da će lokalni izbori u RS i FBiH definitivno biti održani u oktobru ove godine!
Visoki funkcioneri najvećih političkih partija, štaviše, ne dijele iste poglede ni o brojnim drugim pitanjima koja bi trebalo da se nađu u predstojećoj raspravi o izmjenama Izbornog zakona BiH, zbog čega već sada prevladava mišljenje da će dugo najavljivane “suštinske korekcije” u ovom zakonu opet biti prolongirane na neodređeno vrijeme.
Lider PDP-a Branislav Borenović za Press je potvrdio da među najvažnijim političkim subjektima u BiH ne postoji saglasnost o tome da održavanje predstojećih lokalnih izbora bude odgođeno za dvije godine.
Cenzus
– PDP je protiv ideje da lokalni izbori budu odgođeni do 2018. i održani u isto vrijeme kada i sljedeći opšti izbori. Smatramo da bi odgađanje izbora predstavljalo povredu volje glasača, koji su svoje lokalne vlasti birali na period od četiri godine. S druge strane, PDP se zalaže za podizanje izbornog cenzusa sa tri na pet odsto, čime bi došlo do svojevrsnog pročišćavanja na domaćoj političkoj sceni. Svjesni smo da ni u vezi s ovim pitanjem ne postoji saglasnost, kao ni u vezi s prijedlogom da u izmjene Izbornog zakona bude uvršćeno uvođenje zatvorenih stranačkih lista. Zbog toga se plašim da će izmjene Izbornog zakona BiH biti samo kozmetičke prirode – kaže Borenović.
Tresla se gora, rodio se miš
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Miroslav Milovanović za Press kaže da ni u njegovoj stranci ne očekuju ništa spektakularno u vezi s najavljenim izmjenama Izbornog zakona BiH.
– Suštinskih promjena neće biti, niti za takve promjene postoji elementarna saglasnost između vladajućih političkih stranaka u RS i BiH. Na kraju, biće po onoj narodnoj: tresla se gora, rodio se miš – kaže Milovanović.
Sudeći po stavovima koje su prethodnih dana iznosili predstavnici i ostalih vodećih političkih partija, pompezno najavljivane izmjene Izbornog zakona BiH na kraju će se svesti samo na rješavanje pitanja koja već dugo predstavljaju problem u bošnjačko-hrvatskim odnosima u Federaciji BiH, a to je, prije svega, sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa spornim Statutom Grada Mostar.
Izmjene ustava
– Sve što je krupno, a što nije u vezi s lokalnim izborima, kao što je presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” ostaje da bude riješeno nakon održavanja lokalnih izbora. U ovom dijelu izmjena i dopuna Izbornog zakona hitno je rješavanje pitanja Statuta Grada Mostar. Mislim da će tu morati biti uloženo najviše energije i spremnosti na kompromise – izjavio je predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.
I on je, poput Borenovića, kategorično odbacio mogućnost odgađanja lokalnih izbora, jer bi to, prema njegovim riječima, podrazumijevalo izmjene Ustava FBiH, ali i određenih zakona u RS.
– To, opet, podrazumijeva puni konsenzus svih političkih stranaka, a njega u ovom trenutku nema – rekao je Genjac, dodavši da se SDA protivi i povećanju izbornog cenzusa na pet odsto, jer bi to, kako je istakao, “ugrozilo adekvatno političko predstavljanje Bošnjaka u RS”.
– Mi se u velikom broju opština krećemo upravo oko tri odsto, a u Narodnoj skupštini RS oko četiri odsto. Vrlo je rizično povećanje izbornog praga što se tiče našeg političkog predstavljanja u RS – poručio je Genjac.
