Stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić ocijenio je da je učinak višemjesečnih pregovora Islamske zajednice u BiH sa liderima paradžemata više nego skroman, te da je krajnje vrijeme da reaguju institucije BiH.
“Nakon sjednice Sabora Islamske zajednice u BiH, koja je održana u subotu, 23. aprila, predočeni su rezultati višemjesečnih razgovora i pregovaranja sa liderima paradžemata. Učinak je više nego skroman, jer je ukupno obavljeno 38 razgovora sa predstavnicima paradžemata, od kojih je 14 prihvatilo da potpiše protokol o priključenju Islamskoj zajednici, dok su predstavnici 22 paradžemata to odbila, a dva su se potpuno odvojila od Islamske zajednice”, izjavio je Ćeranić Srni.
On je naglasio da je zanimljivo da se više ne spominje broj od 64 paradžemata kako je glasila zvanična procjena Islamske zajednice, a javnosti je ostala dilema da li se razlika između 64 i 38 ubraja u onu “manje brojnu grupu s kojom nije bilo razgovora” ili je po srijedi nešto drugo.
S obzirom na to, kaže on, da je riječ o širenju tekfir ideologije, koja je, kako su to već naglasili u Islamskoj zajednici, za posljedicu imala odlazak mladića iz BiH na sirijsko ratište, gdje su vojujući bitke za ideologiju “Islamske države” mnogi položili svoje živote, opasnost od ilegalnih zajednica koje djeluju izvan Islamske zajednice i mimo Zakona o vjerskim slobodama, ne treba podcijeniti.
“Na potezu su organi BiH, što od države i očekuje poglavar Islamske zajednice Husein Kavazović. Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragan Mektić je već to gromko najavio navodeći ‘da paradžemate, koji su izvan sistema Islamske zajednice u BiH, treba raščistiti, a ne razgovarati sa njima'”, podsjetio je Ćeranić.
Decidno naglasiviši da ministarstvo kojim rukovodi “neće dozvoliti vehabijskim liderima da formiraju udruženja u privatnim objektima i kućama, mimo Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica”, kaže Ćeranić, mnistar bezbjednosti se promovisao u onoga koji treba da reaguje i paradžemate pogasi.
“Prepustićemo ministrovoj kreativnosti da se opredijeli za način borbe sa ilegalnim vehabijskim zajednicama i dinamiku izvještavanja javnosti o učinjenom, nadajući se da će zadržati bar približno isti odnos koji ima kada su novinari u pitanju. Može biti i da će ministar Mektić ustuknuti, kao što se uvijek povuče nakon bučnih najava o borbi protiv kriminala i korupcije, koju on očito vodi mikrofonom i džojstikom. Izgleda da je daleko lakše istraživati privatni život novinara, baviti se njihovom djecom, šminkom i u javnost iznositi konstrukcije s ciljem diskreditovanja profesionalnog novinarstva i prava na drugačije mišljenje”, istakao je Ćeranić.
Nakon sjednice Sabora Islamske zajednice u BiH, koja je održana u subotu, 23. aprila, saopšteno je da su obavljeni razgovori sa predstavnicima 38 paradžemata, a Protokol i uključenje u Islamsku zajednicu prihvatilo je njih 14.
Predstavnici 22 paradžemata odbili su pristupiti Islamskoj zajednici BiH.
Krajem februara istekao je rok koji je Islamska zajednica BiH dala ilegalnim džematima da se integrišu u zajednicu ili da se suoče s posljedicama.
Tada se govorilo o 64 paradžemata u BiH u kojima se propovijeda radikalni islam i u kojima se uglavnom okupljaju vehabije, nije pristao na integraciju.
Najviše ih je na području Sarajeva, najaktivniji su u Zenici, na području Bihaća, Tuzle, u Travniku, a najveći otpor pružaju paradžemati iz Gornje Maoče i Ošvi.
