Nakon što utonete u dubok san, a svjesni um vam se isključi na nekoliko sati, mišići se paraliziraju, oči rade zatvorene, a mozak počinje izmišljati neke nove priče…
1. Mišići su paralizirani
Ulaskom u REM fazu spavanja, najdublju od svih, mišići vaših udova postaju posve paralizirani i privremeno je kretanje onemogućeno. Postoji poremećaj spavanja kod kojeg se ta paraliza zadrži nakon buđenja, nekoliko sekundi ili čak po nekoliko sati.
Ovaj zastrašujući osjećaj znali su doživjeti ljudi koji imaju narkolepsiju – otvorili su oči i nisu se mogli pomaknuti.
2. Oči se kreću punom brzinom
Sve faze spavanja služe specifičnoj svrsi održavanja vašeg tijela i mozga zdravima te opuštenima. Postoji pet faza spavanja, a svaka je dublja od prethodne. Kada prođemo svih pet ciklusa, sve kreće ispočetka.
Posljednja REM faza je najaktivnija i počinje otprilike 60 do 90 minuta nakon što zaspite. U ovoj fazi vaše oči kreću se u punoj brzini naprijed – natrag, a vaš um je usmjeren na ono što sanjate.
3. Otpušta se hormon rasta
HGH hormon, poznatiji kao hormon rasta, odgovoran je za regeneraciju kostiju, mišića i tkiva. Kada spavate, proizvodnja ove tvari aktivira se po cijelom tijelu te doprinosi iscjeljivanju rana i obnavljanju ćelija.
Dok smo mladi, ovaj hormon potiče rast i ima mnogo drugih učinaka na tijelo. Smatra se da, nakon što pređemo 30., svakih deset godina prirodni nivo HGH-a pada za 25 posto, tako da sa 60 godina funkcioniramo samo na četvrtini prirodnog kapaciteta. Da kojim slučajem HGH ostaje na istom nivou cijelo vrijeme, ljudi bi živjeli do 140. godine, bili bi desetak centimetara viši i uz to mišićaviji.
4. Grlo se sužava
Tokom spavanja mišići koji grlo drže otvorenim dok ste budni, opuštaju se , a veličina grla se smanjuje. Upravo to je jedan od uzroka hrkanja, mada postoje i drugi faktori koji doprinose proizvodnji tog zvuka, na primjer – nazalna opstrukcija.
5. Škrgutanje zubima
Taj fenomen se zove bruksizam. To se ne događa svakome, no neki ljudi se znaju buditi s jakom boli u čeljusti upravo zato jer su cijelu noć škrgutali zubima. Bruksizam može imati morfološko porijeklo – javlja se kao posljedica nepravilnosti u čeljusti.
Ali, katkad se pojavljuje i zbog psiholoških razloga jer se neki ljudi na taj način nesvjesno oslobađaju napetosti akumulirane tokom dana. Studije nisu uspjele otkriti zašto se to kod nekih ne pojavljuje baš nikada, a kod drugih bruksizam zna završiti polomljenim ili oštećenim zubima te bolnom čeljusti.
Bruksizam se danas javlja kod velikog broja osoba u populaciji (između 25 i 50 procenata) sa podjednakom prisutnošću kod oba spola i zastupljenošću u dječijem uzrastu od 14 procenata.
Najčešće se javlja kod osoba između 19. i 44. godine života a najređe kod starijih od 65 godina. Naučnici smatraju da čak svaka odrasla osoba u nekom periodu života ima epizode bruksizma.
Sekundarni bruksizam predstavlja pojavu noćnog škripanja zubima kod osoba koje konzumiraju određene lijekove i psihoaktivne supstance (na primjer MDMA EXTASY) kao i kod pacijenata koji boluju od depresije, šizofrenije, parkinsonizma i tarditivne diskinezije.
6. Spontano seksualno uzbuđenje
I muškarci i žene znaju doživljavati seksualno uzbuđenje tokom spavanja, a to se događa radi vrhunca moždane aktivnosti tokom brzog pokretanja očiju u snu. To znači da vašem mozgu treba više kisika, a to vodi bržem protoku krvi kroz tijelo.
Osim na mozak, to utječe na svaki organ u vašem tijelu, pa tako i na one najintimnije dijelove, a to pak vodi do aktivacije spolnih hormona.
7. Mozak izmišlja priče
Način na koji se formiraju naši snovi ostao je misterij u znanstvenim krugovima. Danas znamo da mozak konstruira snove iz naših sjećanja koja su prisutna u svakodnevnom životu te od dubokih podsvjesnih materijala.
Znači, nedavna sjećanja kombiniraju se s informacijama koja smo pohranili zadnjih godina – sjećanjima, traumama, emocijama i osjećajima – i stvaraju se tajanstveni, ponekad apsurdni snovi.
Međutim, još uvijek nije moguće utvrditi zašto naš um noću putuje na određena mjesta ili zašto odabire određene uspomene, boje, glasove, prizore ili ljude.
8. Neki čuju nagle eksplozije
Sindrom “eksplodirajuće glave” je rijedak fenomen, ali se ipak može pojaviti. Ako vam se to ikada dogodi, osjetit ćete kao da vas je probudila snažna eksplozija, a tada ćete vjerovatno osjetiti velik strah i tjeskobu – iako se u stvarnom, vanjskom svijetu ništa nije dogodilo.
Oni koji su ovo doživjeli kažu da su se osjećali kao da im je “glava eksplodirala” ili kao da su čuli glasan prasak, poput pucnja. To može imati ozbiljne psihološke posljedice.
Sindrom eksplodirajuće glave može se pojaviti u bilo kojoj dobi, a navodi se kako su ih prijavljivala djeca u dobi već od 10 godina. No, novija istraživanja pokazuju da se radi o ljudima mlađim od pedeset godina i da se češće ženske osobe žale na ovakve smetnje.
Istraživanje provedeno među 211 studenata na Sveučilištu Washington State pokazalo je da je čak svaki peti student iskusio sindrom eksplodirajuće glave, što pokazuje kako ovaj sindrom nije toliko rijedak koliko se smatralo.
Brian Sharpless, voditelj istraživanja, smatra da je uzrok neurološki „zastoj“ koji se događa nakon što se naše tijelo smiruje, a uspoređuje ga s gašenjem kompjutera koji možemo ugasiti normalno i polako ili naglo samo pritiskom na dugme. Tako bi se i naš auditorni sistem trebao „gasiti“ u fazama, no nekada dođe do „zastoja“ pa se on ugasi naglo proizvodeći taj zvuk.
9. Mozak se obnavlja i detoksicira
Istraživači s Sveučilišta u Rochesteru otkrili su da tokom spavanja mozak na neki način ispire sav otpad koji se u u njemu sakupljao tokom dana. Mehanizam koji se aktivira dok spavamo zove se – glimfatični sistem.
Kada se uključi, mozak vam omogućava odbacivanje beskorisnih informacija i akumuliranje stvari koje smatra vitalnima te obnavlja njihove veze.
Jedan od najfascinantnijih aspekata procesa čišćenja mozga je ponašanje moždanih ćelija. One se zapravo smanjuju tokom spavanja čime se prostor između njih povećava se za 60 posto, što pomaže u procesu čišćenja.
Znanstvenici koji su bave glimfatičnim sistemom nadaju se da će razumijevanje tog procesa dovesti do uspješnog liječenja Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i drugih sličnih bolesti mozga.
Zdravstvene prednosti kvalitetnog sna
– Bolje raspoloženje – manje stresa: Poznato je da spavanje pozitivno utiče na stres. Također, smanjenje stresa će se odraziti povoljno i na krvni pritisak, čime ćete pospješiti i cjelokupan kardiovaskularni sistem.
– Poboljšava memoriju: Vjeruje se da u toku spavanja mozak „trenira“ vještine koje ste naučili. Kvalitetan san je posebno preporučljiv studentima i đacima, a neophodan noć pred ispit.
– Povećava kreativnost: Osim što poboljšava memoriju, kvalitetan san u restrukiranju i reorganizovanju vašeg mozga, što povećava kreativnost.
– Regulira probavu i održava liniju: Kvalitetan san pomaže pri održavanju nivoa šećera u krvi, čime će metabolizam raditi bolje, a želja za nezdravom hranom će nestati. <195>Smanjene bolesti i lakše liječenje bolest : Vjeruje se da su sve neurodegenerativne bolesti – uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, povezane sa akumulirnjem toksičnih proteina u mozgu. Naučnici smatraju da upravo ovi protein uništavaju neurone i dovode do demencije.
